Rusija je preuzela predsjedavanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, stekavši moć postavljanja dnevnog reda tog tijela i sazivanja sastanaka u narednih 30 dana.
To nije prvi put da je Rusija držala rotirajuće predsjedništvo, to je već učinila prošle godine u februaru na početku invazije na Ukrajinu.
S obzirom na to da ruska agresija na Ukrajini ulazi u 14. mjesec, da je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, te da Moskva planira rasporediti taktičko nuklearno oružje u susjednu Bjelorusiju, kritičari postavljaju pitanje kako Rusija može upravljati najmoćnijim organom UN-a.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba nazvao je činjenicu da će ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov voditi Vijeće sigurnosti tokom sastanka u New Yorku ovog mjeseca "lošom prvoaprilskom šalom".
Bijela kuća također je izrazila zabrinutost i pozvala Rusiju da "se ponaša profesionalno" tokom svog mandata.
Vijeće sigurnosti je najmoćniji organ Ujedinjenih nacija. Može odobriti vojnu akciju, rasporediti mirovnjake, uvesti sankcije državama i pojedincima, te uputiti moguće slučajeve ratnih zločina Međunarodnom krivičnom sudu (ICJ) u Hagu.
Među planiranim sastancima Rusije u aprila bit će rasprava na ministarskom nivou koju će voditi ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov o obrani Povelje Ujedinjenih nacija.
Moskva također planira održati neformalni sastanak Vijeća početkom mjeseca o pitanju ukrajinske djece koja su oteta i prisilno deportirana u Rusiju, a što je ruski ambasador Vasilij Nebenzija opisao kao planirano prije izdavanja naloga ICC-a za Putinovo hapšenje. Nebenzija je opisao pitanje djece kao "potpuno pretjerano".
Također, 10. aprila Rusija je planirala sastanak o transferima zapadnog oružja Ukrajini. Zapadne zemlje kažu da šalju opremu, oružje i municiju Ukrajini jer se brani i optužuju Moskvu da je dobila ilegalne transfere oružja iz Irana i Sjeverne Koreje.
Volodimir Zelenski: Znam ko će ubiti Vladimira Putina!
U novembru 2023. Narodna Republika Kina preuzima predsjedavanje. Agencija Ujedinjenih nacija za ljudska prava u prvom izvještaju o odnosu kineskih vlasti prema Ujgurima iz septembra 2022. godine, u velikoj mjeri je podržala optužbe o zlostavljanjima u Sinđangu koje su posljednjih godina iznosili aktivisti, zapadni zvaničnici i organizacije za zaštitu ljudska prava.
Visoki komesarijat UN za ljudska prava naveo je da je kineska vlada počinila "ozbiljno kršenje ljudskih prava" Ujgura i pripadnika drugih muslimanskih manjina u toj regiji.
"Obim arbitrarnog i diskriminatornog zatvaranja pripadnika ujgurskih i drugih pretežno muslimanskih grupa… možda predstavlja međunarodne zločine, posebno zločine protiv čovječnosti", navodi se u izvještaju.
Rotirajuće predsjedništvo Vijeća sigurnosti među njenih 15 članica događa se mjesečno, abecednim redom prema engleskim imenima država. Samo pet mjesta u Vijeću su stalna, drže ih SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina i Rusija.
