Crno tržište parfema u Bosni i Hercegovini već godinama cvjeta, a glavni kanali prodaje su društvene mreže, Viber grupe i improvizirane online prodavnice.
Parfemi poznatih brendova, koji se nude po sumnjivo niskim cijenama, često dolaze s tvrdnjama da su „originali iz uvoza“, „testeri“ ili „višak s carine“. Ipak, stručnjaci upozoravaju da veliki dio tih proizvoda čine falsifikati nepoznatog porijekla.
Kupci gotovo nikada ne dobijaju fiskalne račune, ne mogu provjeriti porijeklo robe, a dokumentacija o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda uglavnom ne postoji. Često im se nudi i „garancija originalnosti“, bez stvarnog pokrića, što stvara lažan osjećaj sigurnosti.
Stručnjaci upozoravaju da lažni parfemi mogu sadržavati opasne hemikalije, teške metale i industrijske alkohole koji nisu namijenjeni za kontakt s kožom. Dermatolozi ističu da ovakvi proizvodi mogu izazvati alergijske reakcije, ekceme pa čak i dugoročna oštećenja kože. Posebno su ugrožene osobe s osjetljivom kožom, ali i djeca.
– „Kopije parfema opasnije su od kopija torbi, jer parfem dolazi u direktan dodir s organizmom. Tržište je preplavljeno kopijama koje je teško otkriti, a upravo to predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje korisnika. Kupovinu je potrebno obavljati kod ovlaštenih prodavača ukoliko se ne želi rizikovati. Istina je da to košta, ali takvo je tržište“, kaže vlasnica parfimerije u Sarajevu.
Glavni razlog zbog kojeg građani i dalje kupuju falsifikate je cijena. Originalni parfemi poznatih brendova mogu koštati i nekoliko stotina maraka, što za mnoge predstavlja luksuz, dok niske cijene lažnih proizvoda privlače potrošače u uslovima niskih primanja i rastućih troškova života.
Kupcima se savjetuje da obrate pažnju na znakove falsifikata: sumnjivo nisku cijenu, lošu ambalažu, odsustvo serijskog broja, neujednačen miris koji brzo isparava te izostanak računa i garancije.
Iako inspekcijske i carinske službe povremeno provode akcije zapljene falsifikovanih parfema, prodaja se brzo nastavlja pod novim imenima i profilima, pokazujući koliko je ovaj problem teško iskorijeniti. Primjer iz 2013. godine ilustrira ozbiljnost situacije – tada je Uprava za indirektno oporezivanje BiH u Sarajevu spriječila nelegalni uvoz 21.984 komada parfema, procijenjene tržišne vrijednosti oko 1,5 miliona KM, koji su lažno prijavljeni kao dezodoransi.
Crno tržište parfema tako ne samo da ugrožava zdravlje građana, već i nanosi znatan udarac legalnim trgovcima i državnom budžetu, kroz gubitak poreza i carinskih prihoda.
