U 10 gradova i opština u Srbiji otvorena su biračka mjesta na kojima će se do 20 sati održavati glasanje za lokalnu vlast za naredne četiri godine, ali već u izbornoj kampanji se pokazalo da za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) ovi izbori imaju znatno veći politički ulog od samog izbora odbornika.
Današnji izbori će pokazati koliko je 14-godišnja vladavina srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandra Vučića poljuljana prošlogodišnjim masovnim antivladinim protestima i zahtjevima za demokratizaciju zemlje, suzbijanje korupcije, reorganizaciju institucija i nezavisnost pravosuđa.
Proteste, koje je predvodio studentski pokret, izazvalo je smrtonosno urušavanje konstrukcije na željezničkoj stanici u Novom Sadu krajem 2024. godine, za koje demonstranti odgovornom smatraju autokratsku vladu predvođenu SNS-om i sklonu koruptivnim praksama, za koju veliki dio javnosti smatra da je doprinijela tragediji u Novom Sadu.
Prema zvaničnim podacima, pravo glasa u svih 10 mjesnih zajednica ima 247.985 građana, a odbornike će birati sa ukupno 50 izbornih lista, koje su formirale lokalne vladajuće stranke predvođene SNS-om i koalicionim partnerima, kao i opozicija, studentski pokret i građanske inicijative, ponekad i na zajedničkoj listi.
Lokalni izbori održavaju se u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, gde su odbornici poslednji put birani 3. aprila 2022. godine.
Za vladajuću stranku najveći izazov predstavlja lista kandidata okupljenih oko studentskog pokreta, koji je u valu protesta tokom 2025. godine dobio veliku podršku građana zahtijevajući kraj koruptivnim aranžmanima vlasti izvan javnih tendera, uključujući loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničke stanice i rušenje nadstrešnice pod kojom je 1. novembra 2024. godine poginulo 16 osoba.
Činjenica da su SNS i njeni koalicioni partneri izbornu listu nazvali "Aleksandar Vučić - Srbija, naša porodica", dodajući umjesto "Srbija" naziv svakog mjesta u kojem će se danas glasati za lokalnu vlast, bila je dokaz koliki značaj naprednjaci pridaju izborima i svom donedavnom zvaničnom lideru, aktuelnom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
I bio je to Vučić, iako ga nacionalni ustav obavezuje da kao šef države u članu 111 "izrazi nacionalno jedinstvo Republike Srbije", te je u proteklom mjesecu posjetio sve općine u kojima se 29. marta održavaju lokalni izbori, često u pratnji ministara i drugih državnih zvaničnika, obećavajući infrastrukturne projekte, puteve, mostove, nova radna mjesta, bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, veće plate i penzije.
Ni Vučić ni srpska vlada nisu obraćali pažnju na tvrdnje opozicije i civilnog društva da je takvo angažovanje, zapravo, takozvana službena kampanja i kršenje zakona.
Razdvajanje javnih dužnosti od stranačkih aktivnosti jedna je od ključnih preporuka koje je Srbiji uputila Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), uz poštovanje ljudskih prava i slobode medija, te reviziju biračkog spiska.
Preporuke ODIHR-a Srbija je zvanično prihvatila u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da uspostavi demokratske i poštene preduvjete za izbore na svim nivoima u zemlji, ali do sada nisu dosljedno prihvaćene - između ostalog - u uvođenju reda i reviziji biračkog spiska, te jednakom pristupu svih političkih aktera medijima, koji su uglavnom pod dominantnim utjecajem ili kontrolom vlasti.
