Europska unija se tradicionalno svake godine izjašnjava o napretku zemalja koje teže članstvu u bloku. Ovoga puta, međutim, politička dinamika dobiva novi zamah zbog jednog kontroverznog veta – Mađarska premijera Viktora Orbána blokirala je godišnju deklaraciju EU o procesu proširenja, usmjerenu na Ukrajinu.
Razlog su tvrdnje Budimpešte o velikim financijskim potrebama Ukrajine i navodnoj diskriminaciji mađarske manjine unutar te zemlje, ali i strah od negativnog utjecaja pristupanja Ukrajine na mađarsku ekonomiju.
Veto Mađarske ima široke posljedice. Formalne runde pregovora Ukrajine s EU još uvijek nisu pokrenute, dok Brisel na tehničkom i neformalnom nivou nastavlja pružati smjernice Kijevu o reformama i standardima koje treba ispuniti. Danska ministrica za europske poslove Marie Bjerre naglašava da proces i dalje napreduje, ali je formalna dinamika blokirana dok Budimpešta ne povuče svoj veto.
Ova situacija odjekuje i šire: u deklaraciji EU o proširenju trebalo je biti uključeno i ocjenjivanje napretka Zapadnog Balkana, Turske, Moldavije i Gruzije. Prema posljednjim procjenama Europske komisije, Crna Gora je najdalje u procesu pristupanja i mogla bi završiti pregovore do kraja 2026. godine, dok bi Albanija mogla završiti proces do 2027. godine. Bosna i Hercegovina, zajedno s ostalim partnerima, još uvijek bilježi spor napredak i suočava se s brojnim reformskim izazovima.
Njemački državni ministar za Europu Gunther Krichbaum ocijenio je ponašanje Mađarske kao „sve destruktivnije“, ističući da blokada koči cjelokupni rad EU i kompromituje zajednički pristup proširenju. Dok većina država članica podržava pozitivnu ocjenu Ukrajine, Orbánova vlada koristi veto kao politički instrument unutar domaće predizborne kampanje, a ukidanje blokade se ne očekuje prije izbora u proljeće 2026.
Ovaj slučaj pokazuje koliko pojedinačne članice mogu utjecati na širu europsku politiku, te koliko su procesi proširenja EU kompleksni i politički osjetljivi. Mađarski veto istovremeno usporava Ukrajinu, ali i naglašava izazove zemalja Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, u ispunjavanju kriterija za članstvo. EU stoji pred dilemom: balansirati između solidarnosti s Ukrajinom i unutrašnjih političkih nesuglasica svojih članica.
