Majke milenijalaca su mentalno iscrpljenije i ogorčenije od majki drugih generacija, prema novom istraživanju provedenom na 2.000 ispitanika.
Gotovo polovina milenijalaca opisala je sebe kao mentalno iscrpljene, dok je 19% izjavilo da se osjeća ogorčeno. To je oko tri puta više nego majke iz generacije bejbi bumera.
Rezultati ukazuju na to da, uprkos promjenama u roditeljstvu, veliki dio tereta organizacije porodičnog života i dalje pada na majke. To je nevidljivi posao koji uključuje planiranje, podsjećanje, praćenje obaveza i koordinaciju potreba cijele porodice. Takav mentalni teret može negativno uticati na karijeru, veze i cjelokupno zdravlje žena.
Mnogo je nevidljivog rada.
Istraživanje je pokazalo da majke generacije X i milenijalci najčešće navode više vremena za sebe kao svoju najveću potrebu. Milenijalci su također skloniji reći da im je potrebno više pomoći od svojih porodica. Mnogi se osjećaju preopterećeno i podcijenjeno, a gotovo polovina ispitanika kaže da žudi za odmorom i vremenom za oporavak.
Problem dodatno pogoršava činjenica da organizacijski rad u domaćinstvu često prolazi nezapaženo. Čak 40% svih anketiranih majki reklo je da niko ne dobija zasluge kada domaćinstvo teče glatko. Drugim riječima, veliki dio posla postaje vidljiv tek kada nešto krene po zlu.
Ovaj teret je posebno izražen za majke male djece. Prema istraživanju, one gube ekvivalent od 20 punih radnih dana godišnje samo podsjećajući članove porodice na zadatke koje su već trebale obaviti.
Pritisnuti su idejom da moraju "imati sve"
Stručnjaci ističu da milenijalce dodatno pritiska ideja da moraju "imati sve" - uspješnu karijeru, finansijsku nezavisnost, aktivno roditeljstvo i uređen porodični život. Mnogi su odrasli s porukom da mogu postići sve, ali tek nakon dolaska djece suočavaju se s tim koliko vremena, energije i mentalnog prostora roditeljstvo zahtijeva.
Zbog toga se mnoge zaposlene majke osjećaju rastrgano između posla, djece, kućnih obaveza i vlastitih potreba. Osim toga, često osjećaju majčinsku krivicu, osjećaj da ne daju dovoljno ni u jednoj ulozi.
Iako se studija fokusira na majčino ogorčenje, njeni nalazi sežu dalje od pojedinačnih domaćinstava. Dugotrajno sagorijevanje može uticati na veze, karijere žena i njihovo mentalno zdravlje. Rezultati stoga postavljaju pitanje ravnomjernije podjele porodičnih odgovornosti i priznavanja nevidljivog posla koji majke obavljaju svaki dan.
