Dok hiljade dodatnih američkih vojnika stižu u Perzijski zaljev, predsjednik Trump razmatra dvije izuzetno rizične operacije koje bi mogle eskalirati sukob ili dovesti do globalne ekonomske recesije.
Dolazak hiljada novih američkih vojnika u regiju Perzijskog zaljeva prate pripreme za moguće scenarije kopnene intervencije unutar iranske teritorije. Prema izvještaju američkog časopisa The Atlantic, američki vojni lideri analiziraju dvije glavne operativne opcije.
Izvori upoznati s planovima kažu da bi prvi scenario uključivao zauzimanje ostrva Harg, ključnog čvorišta za iranski izvoz energije. Drugi scenario bi imao za cilj zaplijeniti obogaćeni uranijum, s ciljem obuzdavanja teheranskog nuklearnog programa. Ako ove operacije dobiju političko odobrenje, predstavljale bi visokorizične intervencije bez garancije okončanja sukoba ili promjene režima.
Na terenu je tokom vikenda stiglo oko 3.500 američkih marinaca, a očekuje se da će sličan broj biti raspoređen u narednim sedmicama. Očekuje se da će ove snage podržati postojeće jedinice za specijalne operacije, sastavljene od stotina vojnika obučenih za složene misije.
Washington kontrolu nad ostrvom Kharg vidi kao sredstvo ekonomskog pritiska, budući da ono upravlja sa oko 90% iranskog izvoza nafte. Međutim, takva operacija predstavlja značajne vojne izazove, uključujući navigaciju kroz minirane vode i suočavanje s napadima dronovima i raketama. Čak i ako bude uspješna, držanje ostrva zahtijevalo bi dugotrajno vojno prisustvo.
Ekonomske posljedice se smatraju neposrednim na globalnim tržištima. Cijena nafte Brent mogla bi značajno porasti, sa 100 na 150 dolara po barelu, s direktnim utjecajem na svjetsku ekonomiju. Istovremeno, za posljedice na iransku ekonomiju bilo bi potrebno više vremena da se odraze.
Alternativni scenario, koji uključuje intervenciju radi zapljene obogaćenog uranijuma unutar iranske teritorije, nosi visoke operativne rizike. Takva misija bi zahtijevala zračne napade, direktnu konfrontaciju s iranskim snagama i uključivanje specijaliziranih jedinica za upravljanje radioaktivnim materijalima.
U međuvremenu, politički pritisak unutar SAD-a raste. Ankete pokazuju da značajan dio javnog mnjenja poziva na brzi kraj sukoba. Rast cijena goriva, koje su prvi put od 2022. godine premašile 4 dolara po galonu, dodatno povećava zabrinutost uoči izbora.
Postoji podjela u stavovima unutar američke administracije. Neke političke ličnosti i međunarodni saveznici podržavaju oštriji pristup prema Iranu, dok drugi glasovi upozoravaju na političke i strateške troškove novog sukoba na Bliskom istoku.
Razvoj događaja ukazuje na složenu situaciju, gdje su vojne opcije povezane s visokim rizicima i dalekosežnim posljedicama na regionalnom i globalnom nivou.
