Potpuno miran i sabran, ali ne skrivajući iznenađenje činjenicom da su ga donedavni američki partneri i zagovornici stavili na „crnu listu“, Osman Mehmedagić Osmica, bivši direktor OSA-e, u ekskluzivnom intervjuu za „Stav“ i dalje se drži svojih profesionalnih standarda.
Naime, govori konkretno, ali važe svaku riječ u jednom od svojih rijetkih medijskih istupa. Posve je jasno da je riječ o čovjeku koji ne želi od svoje profesije i službe u državi da radi medijski spektakl, pa ni sada kada je, kako kaže, posve neopravdano otpužen.
Sankcije State Departmenta
U „Stavu“ ekskluzivno govori o „crnoj listi“ i mogućim razlozima zašto se na njoj našao, o svojem mandatu u OSA-a, posebno ističući da tokom njegovog rukovođenja nije se desio niti jedan teroristički čin u Bosni i Hercegovini, a po prvi put otkriva i detalje svoje prijeratne i ratne službe koju je proveo u pratnji predsjednika rahmetli Alije Izetbegovića.
Mehmedagiću su prije sedmicu dana izrečene sankcije State Departmenta. Upitan je li bio u kontaktima sa predstavnicima SAD imali ikakve naznake da bi se to moglo desiti, on odgovara:
"Praktično do posljednjeg dana obavljanja funkcije direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH imao sam kontakte i intenzivnu saradnju sa međunarodnim partnerima. Nikada za skoro osam godina obavljanja te funkcije nisu mi date ni najmanje naznake da ću se u nekom trenutku naći pod udarom sankcija. Da, iznenađen sam zbog toga, jer ne postoji ništa što bi me na bilo koji način moglo „kandidovati“ za američku „crnu listu“. Naprotiv, tokom cijelog mandata stizale su isključivo pohvale i priznanja".
Mehmedagić kaže da nema objašnjenje za ovakvu odluku State Departmenta.
"Ja sam godinama zbog onoga što je OSA radila u segmentima zaštite interesa države BiH, borbe protiv terorizma, ruskoj uticaja i organizovanog kriminala bio izložen konstantnim napadima. Javnost je svjedočila da su ti napadi dolazili iz Hrvatske, Srbije, i to sa najvišeg političkog i obavještajnog nivoa, zatim od Čovića i Dodika, koji je OSA-u nazivao „neprijateljskom organizacijom“, te od nekih političko-interesnih krugova u Sarajevu. Napadi s tih strana mi nisu bili iznenađenje, jer tačno znam razloge zbog kojih su dolazili. Ali, kada se protiv vas okrenu partneri s kojima ste vrlo prisno i veoma efikasno sarađivali, onda to jeste iznenađenje.
Vidio sam da je, naprimjer, bivši slovenski premijer Janez Janša u čijem je kabinetu nastao non-paper u kojem se poziva na podjelu BiH, oduševljen sankcijama koje su mi izrečene. Ako se takav profil političara raduje američkim sankcijama protiv mene, onda zaista nemam logičan odgovor", rekao je Mehmedagić za "Stav".
Ozbiljne optužbe
U saopćenju State Departmenta iznesene su ozbiljne optužbe na račun bivšeg direktora OSA-e.
"U prvoj reakciji nakon objave sankcija već sam rekao da ništa od toga nije istina. I tada, a i sada pozivam predstavnike SAD da javno objave ili našem Tužilaštvu proslijede bilo kakav dokaz protiv mene. Odmah danas sam spreman da se odazovem pozivu bh. pravosuđa i da pred sudom dokažem svoju nevinost. Profesionalno i ljudski me pogađa da neko tek tako iznese teške optužbe, a onda odbija da ponudi dokaze za te optužbe. Evo, opet ih pozivam da javno objave koje kriminalne organizacije, koji novac, koliko sam se obogatio, kako i kojeg političara sam nezakonito pratio... Neka daju barem jedan dokaz za ono što su naveli. Neće to uraditi, jer takvih dokaza nemaju.
Skoro četiri decenije savjesno i odgovorno sam radio svoj posao, štitio sam zakon, brinuo se o sigurnosti države BiH i suprotstavljao se kriminalcima. Ne može mi neko tek tako zalijepiti etiketu da sam kriminalac, da sam zloupotrebljavao službu i očekivati da to prihvatim kao gotovu stvar. Neka daju dokaze, ili neka promijene odluku", kaže on.
Mehmedagić je optužen i da je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA.
"I oni koji su tu kvalifikaciju napisali znaju da to nije moguće, da to ne može uraditi jedan čovjek, i da to niko ne može uraditi bez naloga nadležnog suda. Primjećujete i u toj optužbi da je opet riječ o nekim „imaginarnim političarima“, kao što je imaginarno i moje bogaćenje, ili kriminalne organizacije koje navode. Dakle, koje političare, imaju li oni imena, kada se to desilo, u kom periodu... na ta pitanja ne nude odgovor, niti će ga ponuditi, ističe Mehmedagić".
Politički motiv
Na pitanje da li njegovo stavljanje na crnu listu ima političku pozadinu, Mehmedagić smatra da ima, te da ne vidi nikakav drugi motiv. On je kazao i kako je imao jako dobru saradnju sa sigurnosnim agencijama SAD-a.
" tome najbolje govore priznanja koja su mi dodijeljena, ali i posjete na najvišem nivou. U Sarajevu sam 2016. ugostio tadašnjeg direktora CIA-e Johna Brennana, a zatim 2019. i zamjenika direktora CIA-e Vaughna Bishopa. Takve posjete se ne dašavaju slučajno i dokazuju visok stepen saradnje, ali i kvalitetan rad OSA-e u periodu u kojem sam rukovodio Agencijom.
Uostalom, aktuelni ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy mi se prije nepunih godinu dana zahvalio na partnerskoj saradnji sa sigurnosnim institucijama SAD-a, pohvalivši našu ulogu u borbi protiv, između ostalog, i organizovanog kriminala.
U saradnji sa obavještajno-sigurnosnim agencijama SAD-a smo proveli niz zajedničkih aktivnosti koje se odnose na borbu protiv terorizma, ekstremizma, organizovanog kriminala i sprječavanja malignih utjecaja. O nekim od tih aktivnosti su izvještavali i mediji", rekao je Mehmedagić.
Izdvojio je i neke od zajedničkih akcija.
"Mogu govoriti samo o onima koje su već poznate javnosti. Recimo lociranje i hapšenje Mirsada Kandića. Za njim su skoro sve zapadne službe, pa i službe SAD-a, bezuspješno tragale deceniju. Njega smo 2017. godine locirali, a zatim i uhapsili, te izručili SAD-u, gdje je prošle godine proglašen krivim za pružanje materijalne podrške stranoj terorističkoj organizaciji, uključujući dvije tačke optužnice koje se odnose na smrtne slučajeve.
Djelovanjem u okviru globalne koalicije za borbu protiv terorizma OSA je dala izuzetan doprinos očuvanju sigurnosti i preveniranju terorističkih aktivnosti, a u saradnji sa međunarodnim partnerima smo proveli na stotine akcija koje su za cilj imale suzbijanje kriminalnih aktivnosti", naveo je bivši direktor OSA-e.
Borba protiv ruskog uticaja
U javnosti su dosta zapaženo prošle odluke o zabrani ulaska pojedinim državljanima Rusije. Upitan zbog čega je donosio te odluke i kakve pritiske je trpio zbog njih, Mehmedagić odgovara:
"Dovoljno je samo da pročitate imena nekih od osoba koje smo spriječili da uđu u BiH jer smo procijenili da predstavljaju prijetnju javnom redu, miru i sigurnosti BiH, zatim da provjerite aktivnosti tih osoba u sukobima u Ukrajini, pa da shvatite da su te odluke bile itekako opravdane.
Istu ulogu u sličnim planiranim scenarijima poput onog u Ukrajini ili nekim drugim državama su te osobe imale i u BiH. Nismo im to dopustili.
Malofejev je samo jedna od tih osoba. Njega je Vijeće Evropske unije još 2014. stavilo na crnu listu zbog povezanosti sa ukrajinskim separatistima. Iste godine je boravio u posjeti BiH, a nešto kasnije je povezivan sa pokušajem državnog udara u Crnoj Gori.
Zabranjen je ulazak u BiH, između ostalih, i ruskom piscu Zaharu Prilepinu, zatim vođi paravojne formacije „Noćni vukovi“ Aleksandru Zaldostanovu. U svjetskim medijima su dostupne informacije o njihovoj ulozi u agresiji na Ukrajinu".
Mehmedagić je rekao kako je čudno da je Agencija na čijem je bio čelu imala toliko uspješnih akcija u suzbijanju ruskog uticaja, a da su ga na kraju kaznili Amerikanci, a ne Rusi.
Prisjetio se kako je u tadašnjoj Službi državne bezbjednosti BiH počeo raditi 1984. godine i kompletan radni vijek proveo u tom sektoru. Služba je u nekoliko navrata reorganizovana, mijenjala je i imena, ali je on bio dio onih profesionalaca koji su ostajali tu i činili njenu okosnicu.
Saradnja sa rahmetli Alijom Izetbegovićem
Nije mogao iznositi previše detalja o konkretnim stvarima koje su u tom periodu rađene, a u kojima je on direktno učestvovao.
"Ono što mogu reći jeste da sam, naprimjer, kao operativac bio dio ekipe tadašnjeg SDB-a BiH koja je radila na razotkrivanju i prikupljanju dokaza o Planu RAM, odnosno Operaciji RAM, u kojem je do u detalje bio razrađen plan za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Prikupljeni dokazi i presretnuti razgovori između rukovodstva tadašnjeg SDS-a, tačnije Radovana Karadžića i sa rukovodstvom Srbije, odnosno Slobodanom Milošević i drugim ljudima iz vojnog i obavještajnog sektora, kasnije su korišteni u suđenjima pred Haškim tribunalom. Ti presretnuti razgovori su i javno obavljeni, a najviše što mogu reći jeste da sam tada znao za svaki od deset telefona koje je koristio Radovan Karadžić", kazao je Mehmedagić.
Osmica otkrio kako su pokušali ubiti rahmetli Aliju Izetbegovića
Ispričao je i kako je postao pratilac rahmetli Alije Izetbegovića.
"Kao pripadnik SDB-a postao sam član jedinice „Biseri“, čete koja je bila zadužena za osiguranje zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine i tadašnjih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tada sam postao i lični pratilac rahmetli predsjednika", rekao je Mehmedagić.
U tom periodu je bio dva puta ranjavan.
"Pripadnici „Bisera“ osim svojih redovnih zadataka na osiguranju Predsjedništva BiH povremeno su, prema potrebama, učestvovali su i u borbenim dejstvima. Neki su poginuli, a skoro svi su ranjeni. Prvi put sam u jednoj od akcija ranjen u Ozrenskoj ulici, sadašnjoj Novopazarskoj. Drugo ranjavanje se desilo u Nedžarićima, također u borbenim dejstvima, kada sam pogođen metkom iz protiv-avionskog mitraljeza (PAM). Posljedica tog ranjavanja je da sam 80 postotni ratni vojni invalid. Inače, te 1992. i 1993. godine dva puta sam nagrađivan Zlatnom policijskom značkom. Nakon oporavka od drugog ranjavanja postao sam šef odjela koji je bio zadužen isključivo za pratnju i osiguranje rahmetli predsjednika Izetbegovića. Od tada, pa do njegovog preseljenja na Bolji svijet praktično sam 24 sata dnevno bio uz njega", prisjetio se Mehmedagić.
Prisjetio se i "kritičnih" trenutaka tokom rata.
"Svaki Sarajlija koji je bio u opsjednutom gradu zna da su tada životi svih nas svakodnevno bili ugroženi. Ni predsjednik Izetbegović nije bio izuzetak. Ranije nikada nisam govorio o tome, ali ću sada reći da su četiri puta pogađani automobili kojima se predsjednik tada vozio. Na sreću, samo u jednom slučaju se nalazio u automobilu. Bilo je to na lokaciji Kabalovo brdo, kada je projektil iz PAT-a pogodio stražnji dio automobila. Srećom bez posljedica. U drugom slučaju, predsjednikov automobil je pogođen ispred zgrade Predsjedništva i to samo 10-15 sekundi nakon što smo ga napustili. Ne znam ni jesmo li stigli za sobom zatvoriti vrata Predsjedništva kada je eksplozija odjeknula. Te informacije su se u tom periodu krile kako neprijatelj ne bi znao koliko su bili blizu u svom naumu", kazao je Mehmedagić.
Kritični trenuci tokom rata
Upitan kako se rahmetli predsjednik Izetbegović ponašao u tim momentima, Mehmedagić je kazao sljedeće:
" Predsjednik je bio vjernik i najednostavnije bih njegovo ponašanje u tim trenucima mogao opisati na taj način. Nikada nisam primijetio ni trunku straha ili panike. Ali, naravno da smo svi bili oprezni, da smo poduzimali sve da nivo izloženosti predsjednika bilo kakvoj opasnosti svedemo na najmanju moguću mjeru. U tome je predsjednik poštovao naš profesionalizam i u tom smislu nikada s njim nismo imali nikakvih problema.
Bio je prije svega profesionalan, ali se vremenom odnosi među ljudima koji toliko vremena provode zajedno razvijaju, naročito u takvim okolnostima. Prvo se razvije povjerenje, a zatim prijateljski odnos. Mnogo ljudi koji u bili u predsjednikovom okruženju ili su ga poznavali, u njemu su jedinim dijelom vidjeli ne samo predsjednika, već i očinsku figuru. Nisam bio izuzetak".
Sa rahmetli predsjednikom Izetbegovićem je bio sve do njegovog preseljenja 2003. godine.
"Ja sam sve vrijeme bio pripadnik Službe i nakon toga sam se vratio na poslove u samoj Službi. U međuvremenu se desila reorganizacija cjelokupnog sigurnosno-obavještajnog sektora, pa je 2004. godine osnovana današnja Obavještajno sigurnosna agencija (OSA). Tada sam imenovan za šefa Odjela za tajno praćenje i bio sam dio timova za istraživanje ratnih zločina. Te poslove sam obavljao do 2015. godine, kada sam imenovan za direktora OSA-e", rekao je Osman Mehmedagić.
(Stav)
