U Zagrebu je u subotu, 25. aprila, u Hotelu Dubrovnik nastavljen drugi dan konferencije TradFest, koju organizuju udruženje Vigilare i Ordo Iuris Hrvatska, uz podršku američkog konzervativnog think tanka Heritage Foundation, koji se dovodi u vezu s političkim krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
Jedna od centralnih tema skupa bila je “Bosna i Hercegovina kao nefunkcionalna država i potreba za trećim hrvatskim entitetom”, što je izazvalo oštre reakcije dijela javnosti i medija u Bosni i Hercegovini, koji su ovakve poruke ocijenili kao opasne i neprihvatljive.
Na dešavanja u Zagrebu reagovao je i zastupnik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović (Naprijed!), koji smatra da se radi o nastavku političkih projekata koji, kako kaže, imaju za cilj redefinisanje unutrašnjeg uređenja BiH.
Zagreb: Konferencija TradFest otvorila pitanje ustavnog uređenja BiH i modela “tri entiteta”
Mehmedović tvrdi da se u regionu sve češće organizuju skupovi na kojima se pod izgovorom reformi i institucionalnih promjena pokušavaju promovirati ideje teritorijalnih podjela unutar BiH. Prema njegovim riječima, takvi narativi nisu novi i podsjećaju na političke koncepte iz devedesetih godina, koji su, kako navodi, ostavili teške posljedice po region.
On je posebno ukazao na činjenicu da se u takvim raspravama povremeno pojavljuju i vjerski autoriteti, što, prema njegovom mišljenju, dodatno doprinosi legitimizaciji ideja etničkih podjela umjesto jačanja zajedničkih institucija.
U svom osvrtu Mehmedović je naveo da se, nakon što ideje o “srpskom svijetu” i secesionistički narativi nisu ostvarili puni efekat, sada sve više pojavljuje koncept tzv. “trećeg entiteta” kao novi oblik političkog preoblikovanja države.
On smatra da unutrašnje političke blokade i stalne krize dodatno otvaraju prostor za ovakve inicijative, dok se domaći politički akteri, kako kaže, previše bave međusobnim sukobima umjesto jačanjem institucija.
Mehmedović je upozorio i na ulogu političkih stranaka u BiH, ističući da je potrebno ozbiljno analizirati procese koji utiču na položaj različitih naroda u zemlji, uz podsjećanje na presude međunarodnih sudova koje se odnose na ratne zločine i odgovornost.
Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina ne može biti posmatrana kao prostor za etničku podjelu, već kao zajednička država svih njenih građana, te da će, kako je rekao, postojati političke i institucionalne snage koje će nastaviti da brane njen suverenitet i ustavni poredak.
