Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović podnijet će krivičnu prijavu protiv 14 sadašnjih i bivših odgovornih osoba u RTRS-u, zbog sumnje da su dugogodišnjim neispunjavanjem zakonskih obaveza nanijeli BHRT-u finansijsku štetu veću od 105 miliona konvertibilnih maraka.
Predstavnici navode da izvještaj sadrži detaljne činjenice, konkretna imena, funkcije, vremenske periode odgovornosti i prateću dokumentaciju te ga predstavljaju kao do sada najopsežniji izvještaj u vezi s funkcioniranjem javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji za novinare, Emrić je izjavio da se krivična prijava podnosi na osnovu člana 213. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, nakon što su, kako je naveo, kao članovi Komisije za saobraćaj i komunikacije razmotrili dokumentaciju koju su dostavili Upravni odbor BHRT-a i vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a, Belmin Karamehmedović.
Prema njegovim riječima, prijavom su obuhvaćeni bivši generalni direktori RTRS-a Draško Milinović, Milan Trbojević i Mladen Branković, sadašnja generalna direktorica Dijana Milanković, kao i sadašnji i bivši članovi Upravnog odbora RTRS-a koji su, po funkciji, bili članovi Upravnog odbora Javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine.
Emrić tvrdi da postoje osnovi sumnje da odgovorna lica RTRS-a nisu postupala u skladu sa Zakonom o Javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine od 2017. do sredine 2026. godine, jer nisu uplaćivala prikupljenu RTV taksu i prihode od marketinškog oglašavanja na jedinstveni račun predviđen zakonom, što je, kako navodi, onemogućilo zakonitu raspodjelu sredstava između javnih emitera.
Prema prijavi, zbog takvih postupaka, kako tvrde podnosioci zahtjeva, BHRT je u periodu od 1. januara 2017. do 28. februara 2026. godine uskraćen za 105.965.561 KM, što je, prema njihovoj procjeni, dovelo javni servis u ozbiljne finansijske probleme i ugrozilo njegovo redovno poslovanje i produkciju programa.
Emrić je također naveo da članovi Upravnog odbora Javnog RTV sistema, prema izvještaju, godinama nisu prisustvovali sjednicama tog tijela, što je, kako tvrdi, onemogućavalo njegov rad, odlučivanje i provođenje zakonskih obaveza u vezi s raspodjelom RTV takse.
Zato će, kako je rekao, zatražiti hitno postupanje Tužilaštva BiH, uz podnesenu prijavu s opsežnom dokumentacijom, uključujući akte BHRT-a, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, odluke Ustavnog suda BiH, sudske presude i finansijske izvještaje.
Govoreći o širem kontekstu, Mehmedović je rekao da su on i Emrić analizirali pravni okvir koji reguliše funkcionisanje Javnog RTV sistema BiH i zaključili da Zakon jasno propisuje odgovornosti svih upravljačkih struktura koje imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Istakao je da je BHRT tokom tekućeg mandata primio oko deset miliona konvertibilnih maraka finansijske pomoći, ali je ocijenio da ta sredstva predstavljaju samo privremenu pomoć, bez trajnog sistemskog rješenja.
"To je bilo samo gašenje požara. Nije ponuđeno nikakvo sistemsko rješenje koje bi osiguralo finansijsku, kadrovsku i tehničku stabilnost BHRT-a", rekao je Mehmedović.
Ocijenio je da je BHRT godinama bio izostavljen iz političkih dogovora o raspodjeli javnih sredstava, dok su, prema njegovim riječima, drugi sektori dobijali značajnu finansijsku podršku.
Kao primjere naveo je slučajeve "Viaducta", Izvozno-kreditne agencije (IGA), akviziciju zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, raspodjelu sredstava s Jedinstvenog računa UIO-a BiH, BHANSA-e, BHDCA-e i Regulatorne agencije za komunikacije.
Mehmedović je ponovio da RTV taksu trenutno naplaćuje Elektroprivreda Bosne i Hercegovine samo na dijelu teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, dok, kako je rekao, na područjima koja snabdijeva Elektroprivreda HZHB ta obaveza nije provedena od 2015. godine.
Također je podsjetio da je početkom godine visokom predstavniku Christianu Schmidtu uputio reprezentativno pitanje, u kojem je predložio da se BHRT-u iz akumuliranih rezervnih sredstava od akciza dodijeli 50 miliona KM za cestarine, navodeći da do danas nije dobio odgovor.
Govoreći o važnosti javnog servisa, Mehmedović je rekao da je uprkos uspjesima nogometne reprezentacije, građanima Bosne i Hercegovine uskraćena mogućnost gledanja utakmica reprezentacije putem BHRT-a, što je ocijenio kao posljedicu dugogodišnjeg zanemarivanja državnog emitera.
Zaključio je da Bosna i Hercegovina, prema njegovoj procjeni, ima ozbiljan problem nepoštivanja Ustava i zakona od strane nekih izabranih i imenovanih zvaničnika, poručivši da politički dogovori ne mogu biti iznad pravnog i ustavnog poretka.
Na kraju konferencije, Emrić i Mehmedović pozvali su Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da istraži navode iz izvještaja, a medije da nastave pratiti rad institucija i djeluju kao korektivni faktor vlasti.
