Italijanska premijerka Giorgia Meloni u obraćanju parlamentu u četvrtak zauzela je distanciraniji ton prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, u trenutku kada se njena vlada suočava s političkim posljedicama poraza na referendumu o reformi pravosuđa.
Meloni je poručila da je saradnja između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država ključna, ali i upozorila na moguće posljedice razilaženja.
“Zapad stoji na dvije noge: evropskoj i američkoj. Ako se one ne kreću u istom pravcu, postoji rizik paralize”, upozorila je Meloni, dodajući da i dalje vjeruje u “potrebu rada na očuvanju jedinstva Zapada”.
Ovaj govor dolazi nakon što je italijanska vlada pretrpjela poraz na referendumu o reformi pravosuđa, koji je u javnosti široko interpretiran kao test podrške Meloni. Njeni politički saveznici dio odgovornosti za rezultat pripisuju rastu cijena energije izazvanom sukobima na Bliskom istoku, kao i njenom ranijem političkom približavanju Donaldu Trumpu, koji se u dijelu evropske javnosti sve više percipira kao politički opterećujući faktor.
Premijerka je u svom govoru prvi put od Trumpovog povratka u Bijelu kuću 2024. godine eksplicitnije naglasila razlike u stavovima.
“Kao što je normalno među saveznicima, moramo jasno reći i kada se ne slažemo”, rekla je Meloni u parlamentu.
Zatim je navela konkretne primjere u kojima, kako tvrdi, italijanska vlada nije slijedila politiku Washingtona.
Navela je carine za koje smatra da su bile pogrešna odluka, zatim stavove o prisustvu italijanskih vojnika u Afganistanu, koje je Trump ranije opisao kao “beskorisne”, kao i zajedničko djelovanje u vezi s Grenlandom.
“Rat u Iranu je vojna operacija u u kojoj Italija nije učestvovala i s kojom se nije složila, što je postalo jasno u svojoj punoj konkretnosti kroz slučaj Sigonella”, rekla je Meloni.
Time se prvi put javno osvrnula na odluku Italije da ne dozvoli američkom vojnom avionu slijetanje u bazu Sigonella na Siciliji na putu prema Bliskom istoku.
Ovakav nastup predstavlja vidljiv retorički zaokret u odnosu na raniji period njenog odnosa s Trumpom, koji u Italiji uživa ograničenu popularnost. Iako je ranije blaže reagovala na njegove poteze, pa čak i podržala ideju o Nobelovoj nagradi za mir, sadašnji politički kontekst očigledno mijenja ton njenog djelovanja.
Dodatni pritisak dolazi i od ekonomskih posljedica energetske krize povezane s ratom na Bliskom istoku. Prema izvještaju Banke Italije objavljenom u petak, prognoze rasta su revidirane naniže zbog visoke neizvjesnosti, što otvara mogućnost usporavanja ekonomije ili čak recesije.
U takvim okolnostima, vlada traži fiskalni prostor za predstojeći budžet i mjere za povećanje kupovne moći građana.
Meloni je u tom kontekstu ponovo iznijela prijedlog o privremenoj suspenziji Pakta o stabilnosti i rastu, koji je Evropska komisija ranije odbacila, ali bi mogao dobiti novu političku težinu ako se kriza nastavi.
Potpredsjednik vlade Matteo Salvini ranije je rekao da je suspenzija pakta jedan od prioriteta vlade, upoređujući fiskalna pravila EU s “ludačkom košuljom”, dok su evropski zvaničnici posljednjih dana počeli signalizirati veću otvorenost prema mogućoj fleksibilnosti u okviru fiskalnih pravila.
