Bosna i Hercegovina i dalje bilježi značajan trgovinski deficit u sektoru mesa, koji je u prvom polugodištu 2025. godine iznosio 245,3 miliona KM.
Meso tako čini najveći udio u ukupnom deficitu agro i prehrambenog sektora, koji prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH ukupno iznosi dvije milijarde KM, odnosno 32 posto ukupnog trgovinskog deficita države. Izvoz mesa pokriva tek 12 posto uvoza, što dodatno opterećuje bilans.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je uvoz mesa u stalnom porastu u posljednje tri godine, iako je u ovoj godini zabilježen blagi pad u količinama u odnosu na isti period lani. Ipak, ukupna vrijednost uvoza u prvih sedam mjeseci dostigla je više od 381 milion KM, dok je izvoz iznosio tek oko 30,6 miliona KM. Najveći dio uvoza odnosi se na goveđe meso, za koje je izdvojeno više od 200 miliona KM, zatim svinjsko meso sa 67,2 miliona KM i meso peradi s klaoničkim proizvodima od peradi u vrijednosti 34,7 miliona KM. Najviše mesa BiH je uvezla iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Srbije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno opterećuje trgovinski bilans i naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i boljom podrškom lokalnim farmerima. Iako Bosna i Hercegovina ima potencijal za razvoj stočarstva, domaći proizvođači još uvijek ne mogu konkurisati količinama i cijenama koje dolaze iz inostranstva.
Posljedica ovakvog stanja je propadanje farmi i odustajanje mnogih farmera od proizvodnje, dok uvoz smrznutog mesa iz dalekih zemalja, ponekad „osvježavanog“ aditivima, dodatno izaziva zabrinutost potrošača zbog zdravstvenih rizika.
