Cijene mesa u Bosni i Hercegovini nastavile su rasti, a sve veći broj građana mijenja svoje navike pri kupovini. Ono što je godinama bilo sastavni dio svakodnevnih obroka, za mnoge porodice sada postaje proizvod koji se pažljivije planira i kupuje u manjim količinama.
Najveći udar osjetili su kupci teletine, čije cijene u pojedinim mesnicama dostižu iznose koji su za mnoge građane teško dostupni. Kilogram telećeg buta prodaje se i do 47 KM, dok cijene plećke prelaze 40 KM. Posebno skupi komadi mesa, poput telećeg bifteka, dosežu cijene od oko 65 KM po kilogramu.
Ni drugi mesni proizvodi nisu pošteđeni poskupljenja. Kilogram ćevapa u brojnim mesnicama kreće se između 17 i 20 KM, dok se slične cijene bilježe i kod pljeskavica, kobasica i drugih prerađevina.
Veliki rast bilježe i suhomesnati proizvodi. Kvalitetnije suho meso sve češće prelazi 40 KM po kilogramu, dok pojedini premium proizvodi dostižu cijene od 50 i više KM.
Proizvođači i mesari tvrde da iza poskupljenja stoji kombinacija više faktora – od skuplje stočne hrane i goriva do većih troškova električne energije, transporta i radne snage. Poseban problem predstavlja i rast otkupnih cijena žive stoke, koji se direktno odražava na konačnu cijenu u mesnicama.
Zbog svega toga potrošači sve češće mijenjaju način kupovine. Umjesto većih količina za nekoliko dana, mnoge porodice danas kupuju samo nekoliko stotina grama mesa ili ga ostavljaju za posebne prilike.
Najviše posljedice osjećaju penzioneri, nezaposleni i domaćinstva s manjim primanjima, kojima je kvalitetnije meso postalo ozbiljan trošak.
Poskupljenje mesa dolazi u periodu kada su građani već suočeni s višim cijenama gotovo svih osnovnih životnih namirnica. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje hoće li meso, nekada nezaobilazan dio domaće kuhinje, postati proizvod koji će mnogi kupovati samo povremeno.
Za bh. porodice odlazak u mesnicu više nije samo pitanje izbora proizvoda, već svakodnevno računanje – koliko mesa mogu priuštiti, a da pritom ostane dovoljno novca za ostale troškove života.
