SKANDAL NA FACEBOOKU

Meta obrisala reklamu modnog brenda iz Beograda: AI pretvorio ratnog zločinca Ratka Mladića u zaštitno lice naočala

Srbija ratko mladic promocija brenda Al
Foto © Facebook

Kompanija Meta uklonila je s Facebooka videosadržaj beogradskog modnog brenda “28.6” u kojem je, uz pomoć umjetne inteligencije, korišten lik pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića za promociju sunčanih naočala.

Sporni video privukao je pažnju javnosti nakon što je objavljen na Facebooku, a uklonjen je tek nakon što je Detektor kompaniji Meta dostavio tačnu poveznicu na objavu i zatražio komentar.

U reklami je AI-generisana verzija Ratka Mladića prikazana u ulozi modela koji nosi sunčane naočale poznatog brenda “Ray-Ban”. Uz kadrove je korištena pjesma “Push It to the Limit” iz filma Scarface, dok je na majici koju nosi ispisan natpis “Collection 1995”, što je izazvalo dodatne reakcije zbog jasne asocijacije na godinu genocida u Srebrenici.

Iz Mete su potvrdili da je sadržaj uklonjen zbog kršenja internih pravila platforme.

“Uklonili smo ovaj sadržaj jer krši naša pravila, koja ne dozvoljavaju veličanje opasnih pojedinaca niti kršenje prava intelektualnog vlasništva trećih strana”, naveli su iz kompanije.

Prije nego što je uklonjena, objava je ostvarila veliki doseg među korisnicima Facebooka. Zabilježeno je više od 2.000 reakcija, desetine dijeljenja i stotine komentara, od kojih je značajan broj sadržavao poruke podrške ili relativizacije zločina za koje je Mladić osuđen. Prema navodima, nije se radilo o plaćenoj reklami, već o običnoj objavi koja se organski širila platformom.

Maida Ćulahović iz Udruženja građana “Zašto ne” upozorila je da Bosna i Hercegovina nema zakonski okvir kojim bi se regulisao rad globalnih digitalnih platformi, zbog čega kompanije poput Mete same odlučuju o načinu moderiranja sadržaja.

Prema njenim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da sistemi zasnovani na umjetnoj inteligenciji često ne mogu prepoznati lokalni historijski i politički kontekst. Iako relativno uspješno otkrivaju eksplicitno nasilje ili govor mržnje, mnogo teže identifikuju prikrivene poruke i simboliku, poput referenci na događaje iz 1995. godine, zbog čega sporni sadržaji nerijetko ostanu dostupni sve dok ih korisnici ili mediji ne prijave.


Znate više o temi ili prijavi grešku