PREMIJER SJEVERNE MAKEDONIJE

Mickoski najavljuje dodatne poreze za neoženjene: Borba protiv demografske krize ili populistički eksperiment?

Hristijan Mickoski

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izazvao je buru komentara izjavom da njegova Vlada ozbiljno razmatra uvođenje dodatnih poreza za osobe koje nisu u braku.

Ova najava dolazi usred sve izraženije demografske krize u zemlji, koja je, kako tvrdi premijer, ušla u zabrinjavajuću fazu.

Govoreći na konferenciji “Demografski trendovi, izazovi i moguća rješenja”, Mickoski je istakao da je Sjeverna Makedonija u posljednje četiri godine izgubila više od 33.000 stanovnika, a da je stopa nataliteta pala s 12,5 promila u 2010. na svega 8,8 promila u 2024. godini.

– Vrijeme je da gradimo državu u kojoj se rađa više djece, u kojoj mladi ljudi češće stupaju u brak i odlučuju ostati, a ne odlaziti – poručio je Mickoski, dodajući da ne postoji “čarobno rješenje”, ali da postoji odlučna, državotvorna borba koju njegova Vlada namjerava voditi.

Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava o mogućnosti uvođenja dodatnog poreza za neoženjene i neudate građane, što je obrazložio kao potencijalnu mjeru za podsticanje porodičnih vrijednosti i demografskog oporavka. Takva mjera, iako još uvijek u fazi razmatranja, već je izazvala oštre polemike u javnosti, uz pitanja o njenoj ustavnosti, socijalnoj pravednosti i dugoročnoj efikasnosti.

Prema podacima koje je iznio premijer, tokom 2024. godine u zemlji je rođeno 16.061 dijete, dok je umrlo 20.201 osoba, što znači da je prirodni priraštaj u negativnom balansu od više od 4.000 stanovnika. U mnogim opštinama, posebno ruralnim, više nema ni upisanih prvačića, dok sve veći broj građana živi sami, bez porodice.

– Moramo graditi institucije koje njeguju mladost, a ne da je troše. Vrijeme je za promjenu – rekao je Mickoski, poručivši da se njegova Vlada već nalazi u procesu “postavljanja temelja za demografsku otpornost”.

Mickoskijeva retorika poziva na povratak “vrijednosti zajedništva”, ali se ne može zanemariti ni politički trenutak u kojem je plasirana ova ideja. Kritičari već ukazuju da se ovakvim prijedlogom lako može skliznuti u populizam i društvenu stigmatizaciju, dok realna rješenja – poput ekonomske sigurnosti, dostupnosti stanova, dječjih vrtića i balansiranja rada i roditeljstva – ostaju u drugom planu.

Iako još nije predložen konkretan zakon, poruka je jasna: Sjeverna Makedonija kreće u borbu protiv demografskog pada i usamljenosti – pitanje je samo kojim sredstvima i s kakvim posljedicama.