
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izazvao je buru komentara izjavom da njegova Vlada ozbiljno razmatra uvođenje dodatnih poreza za osobe koje nisu u braku.
Ova najava dolazi usred sve izraženije demografske krize u zemlji, koja je, kako tvrdi premijer, ušla u zabrinjavajuću fazu.
Govoreći na konferenciji “Demografski trendovi, izazovi i moguća rješenja”, Mickoski je istakao da je Sjeverna Makedonija u posljednje četiri godine izgubila više od 33.000 stanovnika, a da je stopa nataliteta pala s 12,5 promila u 2010. na svega 8,8 promila u 2024. godini.
– Vrijeme je da gradimo državu u kojoj se rađa više djece, u kojoj mladi ljudi češće stupaju u brak i odlučuju ostati, a ne odlaziti – poručio je Mickoski, dodajući da ne postoji “čarobno rješenje”, ali da postoji odlučna, državotvorna borba koju njegova Vlada namjerava voditi.
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava o mogućnosti uvođenja dodatnog poreza za neoženjene i neudate građane, što je obrazložio kao potencijalnu mjeru za podsticanje porodičnih vrijednosti i demografskog oporavka. Takva mjera, iako još uvijek u fazi razmatranja, već je izazvala oštre polemike u javnosti, uz pitanja o njenoj ustavnosti, socijalnoj pravednosti i dugoročnoj efikasnosti.
Prema podacima koje je iznio premijer, tokom 2024. godine u zemlji je rođeno 16.061 dijete, dok je umrlo 20.201 osoba, što znači da je prirodni priraštaj u negativnom balansu od više od 4.000 stanovnika. U mnogim opštinama, posebno ruralnim, više nema ni upisanih prvačića, dok sve veći broj građana živi sami, bez porodice.
– Moramo graditi institucije koje njeguju mladost, a ne da je troše. Vrijeme je za promjenu – rekao je Mickoski, poručivši da se njegova Vlada već nalazi u procesu “postavljanja temelja za demografsku otpornost”.
Mickoskijeva retorika poziva na povratak “vrijednosti zajedništva”, ali se ne može zanemariti ni politički trenutak u kojem je plasirana ova ideja. Kritičari već ukazuju da se ovakvim prijedlogom lako može skliznuti u populizam i društvenu stigmatizaciju, dok realna rješenja – poput ekonomske sigurnosti, dostupnosti stanova, dječjih vrtića i balansiranja rada i roditeljstva – ostaju u drugom planu.
Iako još nije predložen konkretan zakon, poruka je jasna: Sjeverna Makedonija kreće u borbu protiv demografskog pada i usamljenosti – pitanje je samo kojim sredstvima i s kakvim posljedicama.