U Tužilaštvu BiH otvoreno pitanje presignacije predmeta: izostale konkretne brojke o preraspodjeli
U odgovoru na zastupničko pitanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije dostavilo precizne podatke o broju predmeta koji su u periodu od 2022. godine do danas preraspoređeni između tužilaca kroz sistem automatskog upravljanja predmetima (TCMS).
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević-Dizdarević zatražila je od institucije podatke o tome koliko je predmeta presignirano, odnosno dodijeljeno drugim tužiocima, uz poseban fokus na oblasti organizovanog kriminala, korupcije i zloupotrebe položaja, te o strukturi tih predmeta.
Međutim, iz Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u odgovoru nije naveden konkretan broj predmeta koji su preraspoređeni u posmatranom periodu. Umjesto statističkih podataka, kako se navodi u odgovoru, pojašnjeni su tehnički i organizacioni aspekti funkcionisanja sistema raspodjele predmeta.
U odgovoru se navodi da se preraspodjela predmeta u okviru TCMS sistema može vršiti u različitim situacijama, uključujući ravnomjernu raspodjelu radnog opterećenja, ispunjavanje normi, povećan priliv predmeta, hitnost postupanja, kao i u slučajevima odsustva ili promjene statusa tužilaca.
Također se pojašnjava da sistem automatske dodjele predmeta funkcioniše u skladu s važećim pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i radu, te da je implementiran kao mehanizam za ravnomjernu raspodjelu predmeta unutar institucije.
Ipak, izostanak konkretnih brojki o broju presigniranih predmeta izazvao je dodatna pitanja u javnosti i među zastupnicima, s obzirom na to da se radi o periodu od četiri godine i o predmetima koji se često povezuju s osjetljivim istragama iz oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala.
U javnim istupima zastupnice Salkičević-Dizdarević naglašava se potreba za većom transparentnošću u vezi s načinom raspodjele predmeta, posebno kada je riječ o predmetima koji mogu imati visok stepen društvenog i političkog značaja.
Za sada, bez objave preciznih statističkih podataka, ovo pitanje ostaje otvoreno u institucionalnoj i javnoj raspravi o transparentnosti rada pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini.
