Prije šest godina u Bosni i Hercegovini je zavladala prava "naftna groznica". Mediji su pisali o milijardama maraka koje se kriju u dubinama tla, vlasti su najavljivale ozbiljna istraživanja, a četiri potencijalna nalazišta – u Posavini, Tuzli i Hercegovini – ucrtana su u planove. Pokrenut je i međunarodni tender za dodjelu koncesije, uz pompozne najave o strateškoj važnosti crnog zlata za Federaciju BiH. No, od tada do danas – tišina.
Pandemija koronavirusa zaustavila je prvi pokušaj dodjele koncesija. Raspisani tender 2019. godine propao je jer se na njega nije prijavio niko. Granice su se zatvarale, poslovne aktivnosti su stajale, a pristup tehničkoj dokumentaciji postao je gotovo nemoguć. Pokušaj da se proces oživi 2022. godine nije urodio plodom. Projekat je naprosto – zamro.
U BiH su se istraživanja nafte i plina provodila decenijama, od austrougarskog perioda pa sve do poslije Drugog svjetskog rata. U modernijoj historiji, uloge su igrale domaće firme iz Tuzle i Sarajeva, ali i strani giganti poput američkog „Amoka“ i britanskog „Shella“. Svi su oni ostavili tragove da potencijala ima, ali je on ostao nedovoljno istražen.
Najveći problem je, kako se pokazalo, trošak takvih istraživanja. Uz to, BiH se i dalje bori sa nedefinisanim statusom državne imovine, što dodatno komplikuje davanje dozvola za istraživanje i eksploataciju. Iako je Vlada Federacije BiH naftu i plin uvrstila među strateške resurse, stvarna procedura je stala u mjestu – a vrijeme prolazi.
Dok druge zemlje ulažu u obnovljive izvore, fokus svjetskih tržišta se pomjera ka kritičnim mineralima – litijumu, niklu, kobaltu i grafitu – ključnim za proizvodnju baterija i energetski prijelaz. U toj trci, nafta i plin postaju sve manje atraktivni. Ali, zbog geopolitičkih potresa i energetske nesigurnosti, možda se otvara posljednja prilika da BiH iskoristi ono što ima pod zemljom. Ako i sad zakasni – zakasnit će zauvijek.
Tehnička dokumentacija za tender još uvijek postoji i spremna je za investitore, ali bez političke volje i jasne imovinske strukture, dokumenti će ostati u ladicama. Nafta će ostati pod zemljom, a BiH će nastaviti da zavisi od uvoza i stranih izvora energije – iako je možda imala priliku da piše drugačiju priču.
