Nedavni iranski raketni udari otkrili su neočekivane ranjivosti izraelskog hvaljenog sistema protuzračne odbrane. Kako u svojoj analizi navodi američki The Washington Post, probijanje štita i direktni pogoci u civilna naselja izazvali su ozbiljne sumnje o efikasnosti i dostupnim zalihama skupih presretača.
Kada se oglase sirene za zračnu opasnost, većina stanovnika južnog Izraela bježi u skloništa. Međutim, vjera u "neprobojni" izraelski štit ozbiljno je poljuljana nakon što su iranske rakete, u razmaku od samo tri sata, direktno pogodile dva civilna naselja u gradovima Arad i Dimona. U ovim napadima povrijeđeno je više od 115 osoba, od čega 11 teže.
Posebnu zabrinutost u Izraelu izaziva činjenica da se u Dimoni nalazi osjetljivo izraelsko nuklearno postrojenje, koje bi po pravilu trebalo biti među najčuvanijim metama na svijetu.
Defekt u sistemu ili iscrpljivanje resursa?
Izraelska vojska do sada nije detaljno objasnila šta je pošlo po zlu. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Bagher Ghalibaf, iskoristio je ovaj trenutak da proglasi prekretnicu, poručivši na mreži X da su "izraelska neba nebranjena".
Iako izraelski zvaničnici, prema pisanju The Washington Posta, tvrde da odbrana funkcioniše u okviru očekivanja sa stopom presretanja od 92 posto u prva 23 dana rata, stručnjaci upozoravaju na nekoliko ključnih problema:
Matematika presretanja: Izraelski komandanti u realnom vremenu moraju donositi teške odluke o tome koji presretač iskoristiti kako ne bi trošili milionske rakete na jednostavne prijetnje.
Ogromni troškovi: Jedna raketa sistema Arrow košta oko 3 miliona dolara, presretač David's Sling oko 700.000 dolara, dok rakete za čuvenu Željeznu kupolu (Iron Dome) koštaju između 50.000 i 70.000 dolara. Američki sistem THAAD, koji služi kao rezerva, koristi presretače vrijedne nevjerovatnih 15 miliona dolara po komadu.
Zalihe: Prije početka rata procjenjivalo se da je Iran uspio obnoviti zalihe na čak 2.500 do 5.000 raketa. Bivši izraelski sigurnosni zvaničnici priznaju da njihova odbrana "ne može apsorbovati 3.000 do 5.000 raketa" u kratkom roku. Ran Kochav, bivši komandant izraelskih protuzračnih snaga, objasnio je da su greške moguće zbog tehničkih kvarova, problema s radarima ili jednostavno zbog zakona statistike.
"Ovo je veoma sofisticiran, ali ne i hermetički zatvoren sistem", izjavio je Kochav za The Washington Post.
Nova prijetnja: Iranske rakete mogle bi dosegnuti Evropu
Osim udara na sam Izrael, The Washington Post donosi i zabrinjavajuće informacije o novim iranskim kapacitetima. U petak je Iran lansirao rakete prema ostrvu Diego Garcia u Indijskom okeanu, udaljenom preko 4.000 kilometara, gdje SAD i Velika Britanija imaju zračnu bazu.
Iako su zapadni zvaničnici potvrdili da rakete nisu stigle do cilja, sam pokušaj je podigao uzbunu. Glasnogovornik izraelske vojske, potpukovnik Nadav Shoshani, upozorio je da je ovo dokaz kako Iran razvija kapacitete "koji mogu pokriti sve gradove u Evropi".
Analitičari iz Washingtona upozoravaju da bi, ukoliko se potvrdi da Iran posjeduje balističke rakete srednjeg dometa, to iz korijena promijenilo sigurnosnu kalkulaciju za NATO saveznike i evropske države.
