Tri mjeseca nakon što je trebao biti svečano otvoren, novi granični prijelaz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Gradiške i dalje je – zatvoren. Dok politički sporovi traju, kolone vozila i kamiona svakodnevno se gomilaju na starom prijelazu, a bh. privreda, prema procjenama, gubi milione konvertibilnih maraka.
Blokada u radu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH pretvorila je administrativni spor u ozbiljan ekonomski problem koji direktno pogađa i građane i privrednike.
Umjesto da moderan prijelaz preko Save rastereti saobraćaj i ubrza promet robe prema Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina već mjesecima gleda kako infrastruktura vrijedna desetine miliona maraka stoji neiskorištena.
Kolone, čekanja i milionski gubici
Nepuštanje u rad novog graničnog prijelaza ima vrlo konkretne posljedice za transportni i logistički sektor. Duga čekanja na granici povećavaju troškove prijevoza, usporavaju isporuku robe i smanjuju konkurentnost bh. kompanija na evropskom tržištu.
Prema procjenama privrednika, gubici se već mjere milionima maraka. Razlog je jednostavan – gotovo 90 posto robe koja cestovnim putem iz Bosne i Hercegovine ide prema Evropskoj uniji prolazi upravo ovim pravcem.
Zvanični podaci dodatno potvrđuju koliko je riječ o važnom saobraćajnom čvorištu. Samo tokom 2024. godine na starom graničnom prijelazu evidentirano je:
4.924.977 putnika
1.778.791 putničko vozilo
28.005 autobusa
252.723 teretna vozila
Riječ je o gotovo pet miliona putnika i stotinama hiljada vozila godišnje, što jasno pokazuje koliko bi novi prijelaz značio za brži i efikasniji promet.
Nezvanične procjene govore da su od 11. decembra prošle godine do danas privrednici izgubili blizu četiri miliona KM upravo zbog činjenice da moderni granični prijelaz nije stavljen u funkciju.
Trgovina između BiH i Hrvatske
Koliko je ova saobraćajna veza važna govori i obim trgovinske razmjene između dvije zemlje. Prema podacima vanjske trgovine Hrvatske, u 2024. godini izvoz iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu iznosio je oko 2,69 milijardi eura, dok je uvoz iz BiH bio oko 1,19 milijardi eura.
Iako sav taj promet ne prolazi kroz gradiški koridor, cestovne veze na ovoj granici predstavljaju jedan od najvažnijih pravaca trgovine između dvije države.
Spor u Upravnom odboru UIO BiH
Ključni razlog zašto novi granični prijelaz i dalje nije otvoren leži u nesuglasicama unutar Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ekspert u UO UIO kojeg je imenovala Federacija BiH, Zijad Krnjić, odbija glasati za izmjene Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što je formalni preduslov za početak rada novog prijelaza.
Krnjić insistira da se prije toga riješi pitanje raspodjele prihoda od putarina za autoputeve i magistralne puteve, kao i utvrđivanje privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava za period od oktobra do decembra 2025. godine.
S druge strane, ministar finansija iz SNSD-a i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH odbija da ovu tačku dnevnog reda uopšte stavi na razmatranje.
Rezultat je potpuna institucionalna blokada.
Spor težak 73 miliona KM
Dodatni sloj problema predstavlja i pravni spor između entiteta. Federacija BiH je u julu 2025. godine podnijela tužbu protiv Republike Srpske i Upravnog odbora UIO BiH zbog raspodjele prihoda.
Prema tužbi federalnog pravobranioca, Upravni odbor UIO nije izvršio zakonom propisanu obavezu iako su svi potrebni izračuni bili dostavljeni od strane Odjela za makroekonomsku analizu.
U dokumentu se navodi da je propust u donošenju odluka proizveo direktnu finansijsku štetu i doveo do neosnovanog bogaćenja Republike Srpske na štetu Federacije BiH.
Ukupna vrijednost tužbenog zahtjeva iznosi više od 73 miliona KM.
Političke optužbe
Situaciju dodatno komplikuju političke optužbe. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ranije je izjavio da aktuelna Vlada Federacije nije imenovala Zijada Krnjića, već ga je zatekla na toj poziciji.
Krnjiću mandat ističe u septembru ove godine i do tada, prema važećim propisima, ne može biti smijenjen.
Nikšić je u decembru prošle godine izjavio da Krnjić, kako tvrdi, zastupa politiku SDA, dodajući da je riječ o pristupu koji se može opisati kao “što gore, to bolje”.
Taoci političkih sporova
Dok se političke i institucionalne rasprave nastavljaju, realnost na terenu ostaje ista – kamioni čekaju u kolonama, vozači gube sate na granici, a kompanije trpe finansijske gubitke.
Paradoks cijele situacije je što se dva problema – raspodjela prihoda i otvaranje graničnog prijelaza – tretiraju kao jedno pitanje, iako se spor o raspodjeli sredstava već vodi pred sudom i imat će svoj pravni epilog.
Zbog toga sve više privrednika upozorava da je neophodno razdvojiti političke sporove od pitanja koja direktno utiču na svakodnevni život građana i funkcionisanje ekonomije.
Jer dok institucije vode svoje bitke, bh. privreda svakodnevno plaća cijenu – i to u milionima maraka.
