Kanton Sarajevo, tokom ovogodišnjeg 30. izdanja Sarajevo Film Festivala, ostvario je zapanjujuće rezultate, postavivši novi rekord u broju dolazaka i noćenja turista. Statistika Turističke zajednice KS pokazuje da je u Sarajevu tokom trajanja Festivala zabilježeno blizu 40.000 dolazaka i više od 83.000 noćenja.
Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS, s ponosom je potvrdio ove brojke, no iza statistike kriju se i tamnije strane.
Ako je boravišna taksa po osobi 2 KM, lako je izračunati da je tokom Festivala inkasirano preko 170.000 KM. Ako se doda prosječno trošenje od 130 KM dnevno, kako navodi Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske, ukupna potrošnja turista mogla je premašiti 10 miliona KM. Ove brojke samo su vrh ledenog brijega u svijetu u kojem se turizam pretvorio u zlatnu koku za sve, osim za obične građane koji ostaju u sjeni.
No, iza ovih impresivnih brojki krije se duboka nepravda i nepravilnosti. Postoji ozbiljna sumnja da su statistike značajno precijenjene, jer se velik broj turista ne prijavljuje. Prema informacijama iz Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, procjenjuje se da čak 30% turista možda nije prijavljeno, što stvara ogromnu rupu u stvarnim prihodima i dodatno naglašava propuste u regulaciji sektora turizma. U praksi, to znači da bi stvarni prihod mogao biti daleko veći, ali i da se s ove strane maglenke prikriva stvarna slika turističkog sektora.
Povećanje broja dolazaka turista tokom SFF-a 2024. u odnosu na 2023. iznosilo je 16,5%, dok je u odnosu na 2022. povećanje bilo 55,8%, a u poređenju sa 2019. čak 71,9%. Broj noćenja također je rastao, s povećanjem od 8,5% u odnosu na 2023., 46% u odnosu na 2022., i 64,9% u odnosu na 2019. godinu. Ovi podaci trebaju da impresioniraju, ali samo ako se zaborave nevolje i prevari koje leže u pozadini.
Najviše turista dolazilo je iz regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Crnu Goru, Njemačku, Austriju, Italiju, Švedsku i Tursku. Dok su ovi posjetioci donosili novac, za ugledne ugostitelje i turističke radnike, obični građani su se borili da prežive. Ugostitelji su zadovoljni velikim prihodima tokom Festivala, ali ta euforija skriva mračnu stvarnost – dok su njihove kase bile pune, stvarni život u Sarajevu ostaje nepromijenjen, pogođen visokom cijenom života i niskim platama.
Tokom osam dana Sarajevo Film Festivala, više od 150.000 posjetilaca prisustvovalo je raznim događajima, a sve je proteklo u sigurnom okruženju bez incidenata, prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Policija je obezbijedila događaje, ali pitanje je da li je njihova prisutnost samo bila maska za skrivanje stvarnih problema koji ostaju neadresirani.
Ova impresivna statistika može prikriti istinu: Sarajevski festival možda jeste privukao velike brojeve turista i donio veliku zaradu, ali također je otvorio vrata za brojne nepravilnosti i nepravde koje nastavljaju da pogađaju obične ljude. Dok se grad ponosno prikazuje kao turistička destinacija, prava slika ostaje skrivena u sjeni korupcije i nereguliranih sektora, gdje se stvarni profit ne koristi za poboljšanje života građana, već za ispunjenje džepova onih na vlasti. Sarajevski festival može biti uspješan na papiru, ali prava cijena tog uspjeha plaćena je na račun svakodnevne borbe običnih ljudi.
