Iako su za podsticaje u poljoprivredi izdvojeni milioni maraka, a vremenski uslovi tokom proljetne sjetve bili uglavnom povoljni, na području Tuzlanskog kantona ove godine zabilježeno je smanjenje ukupnih zasijanih površina.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona, ovog proljeća zasijano je 34.425 hektara poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja 94,74 posto od planiranih 36.335 hektara.
Najveći dio obrađenih površina i dalje zauzima kukuruz, koji je zasijan na 23.096 hektara i čini više od 63 posto ukupne proljetne sjetve. Strna žita, među kojima su pšenica, ječam, raž i zob, zasijana su na 630 hektara, dok je pod industrijskim biljem obrađeno 105,5 hektara.
Kada je riječ o povrtlarskoj proizvodnji, od planirane 8.244 hektara zasijano je ili zasađeno 7.517 hektara. Najzastupljenija kultura ostaje krompir, koji se uzgaja na 4.705 hektara, što predstavlja više od polovine ukupnih površina pod povrćem.
Međutim, uprkos relativno uspješnoj realizaciji proljetne sjetve, nadležni upozoravaju da se nastavlja višegodišnji trend smanjenja obradivih površina. Kao glavni razlozi navode se kontinuirani rast cijena repromaterijala i energenata, koji povećavaju troškove proizvodnje, ali i sve izraženiji nedostatak radne snage u poljoprivredi.
Poseban problem predstavlja odlazak radno sposobnog stanovništva iz ruralnih sredina, zbog čega se sve manje ljudi odlučuje baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Taj trend već ostavlja vidljive posljedice na obim proizvodnje hrane u kantonu.
Razlike su evidentne i među lokalnim zajednicama. Najniži stepen realizacije proljetne sjetve zabilježen je u Teočaku, gdje je ostvareno 83 posto plana, dok su Tuzla, Gračanica i Lukavac uspjele u potpunosti realizirati planirane sjetvene površine.
