Izgradnja autoputa na Koridoru 5C, jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, sve više poprima konture političko-finansijskog problema, a sve manje razvojne šanse.
Dionice između Zenice i Doboja, koje su godinama predstavljane kao simbol napretka i evropskih integracija, danas su opterećene kašnjenjima, rastom troškova, pravosudnim istragama i narušenim povjerenjem međunarodnih kreditora.
Iako iz javnog preduzeća Autoceste FBiH dolaze optimistične najave o otvaranju desetina kilometara autoputa do kraja 2026. godine, stanje na terenu ukazuje na znatno složeniju i neizvjesniju sliku. Više dionica je formalno završeno, ali još uvijek nije u funkciji, dok su druge suočene s prekidima radova i finansijskim zastojima.
Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini projekti, umjesto primjera efikasne realizacije, postali predmet istraga zbog sumnji na korupciju i zloupotrebe. Time se dodatno usporava dinamika radova, ali i dovodi u pitanje kredibilitet institucija koje upravljaju jednim od najskupljih javnih projekata u zemlji.
Eksplozija troškova i rokova
Jedan od najupečatljivijih primjera jeste kratka dionica između Vranduka i Ponirka, koja je trebala biti završena u roku od dvije godine. Umjesto toga, višestruka pomjeranja rokova i izmjene ugovora dovele su do drastičnog povećanja cijene, čime je ovaj projekt postao simbol netransparentnosti i lošeg upravljanja.
Takvi slučajevi otvaraju ključno pitanje: da li je riječ o objektivnim infrastrukturnim izazovima ili sistemskim slabostima koje omogućavaju nekontrolisano povećanje troškova bez adekvatnog nadzora?
Kreditori povlače ručnu kočnicu
Dodatni udarac realizaciji Koridora 5C predstavlja oprez, pa i otvoreno povlačenje međunarodnih finansijskih institucija. Obustava sredstava od strane ključnih kreditora jasno signalizira gubitak povjerenja u način na koji se projekti vode.
Bez kontinuiranog priliva stranog kapitala, nastavak gradnje autoputa postaje gotovo nemoguć. Upravo zato odnos vlasti prema kreditorima i njihova spremnost na transparentnost i reforme sada dolaze u prvi plan.
Istovremeno, izvođači radova na pojedinim dionicama suočavaju se s kašnjenjima u isplatama, što direktno dovodi do obustave radova. Takvi prekidi ne samo da povećavaju ukupne troškove, već dodatno produžavaju rokove završetka.
Pravosudni epilog i političke posljedice
Hapšenja bivših i aktuelnih čelnika Autocesta FBiH dodatno su uzdrmala cijeli sektor. Istrage koje vode domaće pravosudne institucije, ali i interes međunarodnih tijela, pokazuju da problem nadilazi pojedinačne projekte i ulazi u sferu sistemske odgovornosti.
U političkom kontekstu, pitanje Koridora 5C postaje mnogo više od infrastrukturnog izazova – ono prerasta u test sposobnosti institucija da upravljaju javnim resursima i osiguraju vladavinu prava.
Parlament Federacije BiH, kao najviši zakonodavni organ, do sada je imao ograničen uticaj na rješavanje ovih problema, uprkos upozorenjima revizora i javnim saslušanjima. Sve glasnije se postavlja pitanje da li je potrebna dublja institucionalna kontrola i redefinisanje načina upravljanja javnim preduzećima.
Između obećanja i realnosti
U godini u kojoj se očekuju politički poeni kroz infrastrukturne projekte, realnost na Koridoru 5C ne ide u prilog optimističnim najavama. Previše je otvorenih pitanja – od finansiranja i pravosudnih procesa do operativnih izazova na terenu – da bi se moglo sa sigurnošću govoriti o ispunjenju ambicioznih planova.
Koridor 5C je zamišljen kao kičma ekonomskog razvoja i poveznica Bosne i Hercegovine s evropskim transportnim mrežama. Međutim, bez jasne političke odgovornosti, transparentnog upravljanja i stabilnog finansiranja, ovaj projekt rizikuje da ostane primjer propuštene prilike.
U konačnici, sudbina ovog autoputa neće zavisiti samo od građevinskih radova, već i od spremnosti institucija da se suoče s vlastitim slabostima i vrate povjerenje javnosti i međunarodnih partnera.
