Povećanje minimalne plaće u FBiH: Poslodavci na rubu, otkazi rastu, ekonomska kriza na pomolu
Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o povećanju minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM, koja je stupila na snagu 1. januara 2025. godine, izaziva burne reakcije. Iako je novi iznos minimalne plaće već u primjeni, poslodavci apeliraju na Vladu da hitno revidira dio koji se odnosi na poreze i doprinose, upozoravajući da će postojeći tereti dovesti do ozbiljnih ekonomskih posljedica.
Za srijedu je zakazana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, dok će privrednici u isto vrijeme, simbolično u 11:55 sati, protestovati pred Vladom FBiH. Jedan od njih, Jasmin Begić iz Maglaja, istakao je za Hayat TV da trenutni model minimalne plaće neopravdano opterećuje poslodavce i radnike:
"Od bruto plaće od 1.700 KM, radnik dobije 1.000 KM, dok država uzima 700 KM. Uz dodatnih 17% PDV-a na sve što radnik kupi, država praktično uzme skoro polovinu njegovih primanja. Takav sistem nema nigdje u svijetu."
Privrednici zahtijevaju da Vlada zadrži minimalnu neto plaću od 1.000 KM, ali da poreze i doprinose ograniči na prethodni nivo. Međutim, takva opcija zahtijevala bi izmjene Zakona o doprinosima, što prema trenutnim informacijama nije realno prije 2026. godine.
Trend otkaza već evidentan
Direktorica Službe za zapošljavanje KS, Amina Džonlagić, otkrila je alarmantne podatke: od 3. do 16. januara, 1.171 osoba je prijavljena na evidenciju nezaposlenih nakon raskida radnog odnosa. Samo u novembru 2024. godine, broj nezaposlenih u KS iznosio je 48.196, uz 1.782 novoprijavljene osobe. Ako se trend nastavi, januar bi mogao zabilježiti jedan od najgorih rezultata u posljednjoj deceniji.
Iako je na prethodnoj sjednici ESV-a Vlada FBiH nagovijestila određene olakšice za pojedine djelatnosti, njihova implementacija ostaje upitna. Planirane subvencije za poslodavce trebale bi se isplaćivati kvartalno, što znači da će poslodavci u prva tri mjeseca snositi puni teret povećanja troškova. Pored toga, Vlada još nije precizirala iznos sredstava predviđenih za subvencije, dok Budžet FBiH za 2025. godinu još nije upućen u parlamentarnu proceduru.
Novi zakon o neradnoj nedjelji, koji je na snazi od novembra 2024. godine, već je doveo do gubitka radnih mjesta u trgovinskom sektoru. Kombinacija povećanja minimalne plaće i zabrane rada nedjeljom mogla bi dodatno pogoršati situaciju, posebno u sektorima koji se oslanjaju na niskoprofitne modele poslovanja.
Nikšić: "Teret ide u stabilizaciju fondova"
Premijer FBiH Nermin Nikšić ranije je izjavio da će dodatni troškovi za poslodavce, procijenjeni na 460 miliona KM, biti usmjereni na stabilizaciju penzionog i zdravstvenog fonda. Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da ovakve mjere, bez paralelnih reformi, mogu izazvati lančanu reakciju otpuštanja i smanjenja investicija.
Prema predviđanjima Svjetske banke, region Zapadnog Balkana mogao bi ostvariti umjereni rast u 2025. godini, ali upozoravaju da su ekonomski izgledi opterećeni rizicima poput političke neizvjesnosti, inflacije i ekstremnih vremenskih uslova.
Iako Vlada FBiH pokušava umiriti situaciju, rast broja otkaza i izostanak konkretnih mjera zaštite za radnike i poslodavce ukazuju na moguće posljedice koje bi mogle prerasti u jednu od najtežih ekonomskih kriza nakon rata.
