Minimalna plata pred novim povećanjem: između socijalne potrebe i ekonomskog rizika
Savez samostalnih sindikata zatražio je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da donese novu odluku o minimalnoj plati, kojom bi se trenutni iznos od 1.000 KM povećao na 1.200 KM. Istovremeno je iznesen i prijedlog diferenciranog minimalca prema stepenu stručne spreme – 1.200 KM za radnike s osnovnom školom, 1.400 KM za srednju stručnu spremu i 1.600 KM za visoku stručnu spremu. Odluka o ovom pitanju trebala bi biti donesena do kraja godine.
Ranije su se u javnosti spominjale dvije mogućnosti: zadržavanje postojećeg minimalca ili njegovo povećanje na 1.200 KM. Nakon haosa koji je prošle godine pratio povećanje minimalne plate na 1.000 KM, otvoreno je pitanje da li bi novo povećanje moglo izazvati slične ili čak ozbiljnije posljedice po tržište rada i privredu.
Pozitivni i negativni efekti povećanja
Povećanje plata nesporno donosi korist radnicima kojima se primanja povećavaju, ali ključni problem ostaje način na koji bi se to povećanje finansiralo. Ako bi povećanje minimalne plate bilo praćeno smanjenjem doprinosa, efekti bi bili uglavnom pozitivni: neto plate bi rasle, dok se bruto trošak za poslodavce ne bi značajno povećavao. U suprotnom, bez fiskalnog rasterećenja, povećanje minimalca bi dovelo do rasta bruto plata i doprinosa, što bi moglo rezultirati otpuštanjima i dodatnim pritiskom na privredu.
U tom kontekstu se ističe da bi fiskalna reforma trebala biti provedena u cjelini, a ne parcijalno i isključivo kroz odluke o platama. Povećanje minimalne plate bez analize ukupnih efekata i bez smanjenja doprinosa moglo bi proizvesti iste ili čak teže posljedice nego ranije.
Diferencijacija po stručnoj spremi – rizično rješenje
Posebnu pažnju izazvao je prijedlog diferenciranog minimalca prema stepenu obrazovanja. Iako na prvi pogled djeluje logično, ovakav pristup može biti problematičan ako se ne veže za konkretne poslove i radna mjesta. Postoji realna opasnost da bi se formalna stručna sprema koristila samo kao osnov za veću platu, bez obzira na stvarni sadržaj i vrijednost posla, što bi dovelo do apsurda i dodatnog opterećenja poslodavaca.
Zbog toga se naglašava da odluka o minimalnoj plati mora biti zasnovana na detaljnoj analizi efekata, kako na radnike, tako i na poslodavce i budžet.
Teško stanje u privredi i teret za poslodavce
Privreda u Federaciji BiH se suočava s nedostatkom kapitala, investicija i likvidnih sredstava. Svako povećanje minimalne plate automatski povlači i veće obaveze po osnovu doprinosa i poreza, što predstavlja dodatno opterećenje za poslovnu zajednicu. Posebno problematično je donošenje takvih odluka na kraju kalendarske godine, kada su ugovori već potpisani i poslovni planovi zaključeni, što može izazvati ozbiljne poremećaje u poslovanju.
Ukazuje se i na činjenicu da bi poslodavci bili spremniji isplaćivati pune plate preko računa kada bi doprinosi bili značajno niži, primjerice oko 50 posto ili manje.
Minimalac ne zadržava radnike
U raspravama se sve češće naglašava da fokus ekonomske politike ne bi trebao biti isključivo na minimalnoj plati. Radnici koji primaju minimalac, bez obzira na njegov iznos, najčešće ostaju nezadovoljni i prvi odlaze iz zemlje. Održiva ekonomska politika ne može se graditi na velikom broju zaposlenih na minimalcu, već na platama koje prate inflaciju i realne troškove života.
Naglašava se i da svako povećanje minimalne plate na kraju, kroz rast cijena, najveći teret prebacuje na potrošače. Brzi i nepredvidivi potezi vlasti dovode do inflacije i gubitka radnih mjesta, što se već vidi kroz značajan pad broja zaposlenih u Federaciji BiH tokom ove godine.
Potreba za predvidljivošću
Jedan od ključnih problema je nepostojanje jasnog i unaprijed definisanog mehanizma za usklađivanje minimalne plate. U sredini decembra i dalje nije poznato šta će se desiti 1. januara, što stvara potpunu neizvjesnost za radnike i poslodavce. Umjesto ad hoc odluka, potrebna je predvidljivost i automatizam u usklađivanju minimalca, zasnovan na jasnoj formuli.
Stav Vlade FBiH
Premijer Federacije BiH nedavno je poručio da iznos minimalne plate od 1.200 KM trenutno nije realan te da će se ići na usklađivanje u skladu s formulom koja je ranije dogovorena. Podsjetio je da je prošlogodišnje povećanje minimalne plate na 1.000 KM predstavljalo svojevrsnu „šok terapiju“, nakon što prethodni razgovori nisu dali rezultate.
Rasprava o minimalnoj plati tako ostaje otvorena između socijalne potrebe radnika i realnih mogućnosti privrede, uz sve izraženiji zahtjev da se odluke donose na osnovu analiza, a ne političkih improvizacija.
