Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom se utvrđuje da je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić bio u sukobu interesa tokom 2023. godine.
Zbog toga mu je izrečena novčana kazna u vidu umanjenja plate za određeni period, potvrđeno je nakon sjednice Komisije.
Prema obrazloženju odluke, Komisija je utvrdila da je Hurtić, iako obnaša visoku državnu funkciju, osnivač i vlasnik kompanije “Nam” iz Tuzle, koja je tokom 2023. godine poslovala s institucijama koje se finansiraju iz državnog budžeta u iznosu većem od 5.000 KM, što je izričito zabranjeno zakonom.
Postupak protiv ministra pokrenut je na osnovu prijave Transparency Internationala BiH, nakon što je otkriveno da je izdavačka kuća “Nam” dobila dva tendera ukupne vrijednosti preko 1,4 miliona KM, čime je došlo do očiglednog stanja sukoba interesa između privatnog i javnog djelovanja ministra Hurtića.
Osim Hurtića, Komisija je na istoj sjednici utvrdila sukob interesa i u slučaju bivšeg poslanika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragana Bogdanića, koji je, prema utvrđenim činjenicama, tokom 2021. godine istovremeno obavljao poslaničku funkciju i bio direktor te suvlasnik banje “Vrućica” u Tesliću. Međutim, budući da Bogdanić više ne obnaša javnu funkciju, protiv njega nije bilo moguće izreći novčanu sankciju.
Predsjedavajući Komisije Dženan Šečerbajtarević pojasnio je da su oba predmeta naslijeđena od prethodnog saziva Komisije, a da je sadašnja Komisija, formirana prije godinu dana, tek na ovoj sjednici donijela prve konkretne odluke o utvrđenim slučajevima sukoba interesa.
– Imali smo izuzetno obiman dnevni red. Rješavali smo šest prijava, i to kombinaciju novih i ranije započetih predmeta. U dva slučaja smo utvrdili sukob interesa, u dva smo se proglasili nenadležnim, dok su za preostala dva zatražene dodatne dokumentacije – izjavio je Šečerbajtarević.
Dodao je da se u slučajevima gdje je sukob interesa potvrđen, uključujući i onaj ministra Hurtića, može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH, budući da su odluke donesene prema starom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa BiH.
U dijelu prijava za koje se Komisija proglasila nenadležnom, riječ je o poslanicima i odbornicima s lokalnog nivoa vlasti, na koje se Zakon ne odnosi.
Također, Komisija je zatražila dopunu dokumentacije u još dva slučaja – Hakana Varana, člana Savjeta nacionalnih manjina BiH, koji je istovremeno bio direktor firme koja je poslovala s institucijama finansiranim iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM, te Siniše Vidovića, bivšeg savjetnika zamjenice ministra civilnih poslova. Vidović je, prema dokumentaciji, bio vlasnik hotela “Vidović” u Banjoj Luci, dok je njegova supruga osnivač i direktor Autokomerca Banjaluka, kompanije koja je takođe poslovala s javnim institucijama.
Odluke Komisije, posebno one koje se odnose na ministra Hurtića, već su izazvale značajnu pažnju javnosti, s obzirom na to da se radi o jednom od aktivnih članova Vijeća ministara BiH, koji je u proteklom periodu bio u središtu više medijskih i političkih kontroverzi.
Time je, nakon dužeg zastoja, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa ponovo aktivirala svoje nadležnosti, a prve odluke jasno pokazuju da će nadzor nad ponašanjem nosilaca vlasti biti intenziviran, posebno u slučajevima gdje se javna funkcija i privatni interesi direktno prepliću.
