Mogu li nove tehnologije zaista spriječiti izborne krađe u BiH?
Dok se Bosna i Hercegovina priprema za Opće izbore u oktobru, pažnja javnosti sve više je usmjerena na nove tehnologije koje će prvi put biti korištene u izbornom procesu. Biometrijska identifikacija birača i optički skeneri glasačkih listića predstavljaju pokušaj da se smanje manipulacije koje godinama prate izbore u zemlji.
Najveća očekivanja vezana su za biometrijsku identifikaciju birača, odnosno provjeru identiteta putem otiska prsta. Stručnjaci smatraju da bi upravo ova tehnologija mogla spriječiti višestruko glasanje, zloupotrebu identiteta i mogućnost da glasaju osobe koje se ne nalaze na biračkom mjestu. Time bi broj evidentiranih glasova trebao odgovarati stvarnom broju građana koji su izašli na izbore.
Pored toga, uvođenje optičkih skenera trebalo bi dodatno zaštititi izborni proces. Njihova osnovna svrha nije samo brže brojanje glasova, nego i smanjenje mogućnosti manipulacija tokom obrade glasačkih listića. Na dosadašnjim izborima često su se pojavljivale sumnje da su pojedini članovi biračkih odbora naknadno dopisivali preferencije, proglašavali važeće listiće nevažećim ili zloupotrebljavali neiskorištene listiće.
Skeneri bi takve manipulacije trebali učiniti znatno težim, jer automatski evidentiraju svaki glas i smanjuju prostor za ljudsku intervenciju. Istovremeno, preliminarni rezultati mogli bi biti dostupni mnogo brže nego ranije, što bi dodatno povećalo transparentnost procesa.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da tehnologija sama po sebi nije garancija potpuno poštenih izbora. Izborne prevare, kako navode, ne dešavaju se samo na biračkim mjestima i na dan izbora. Problem predstavljaju i pritisci na birače, kupovina glasova, ucjene te različiti oblici političkog utjecaja koji se odvijaju mnogo prije otvaranja biračkih mjesta.
Zbog toga se naglašava da nove tehnologije mogu značajno otežati krađu glasova i falsifikovanje rezultata, ali ne mogu u potpunosti eliminisati sve oblike zloupotreba. Ključnu ulogu i dalje imaju građani, posmatrači i institucije koje moraju osigurati poštivanje izbornog zakona.
Pilot-projekti provedeni tokom ranijih lokalnih izbora pokazali su pozitivne rezultate, a veliki broj građana podržava modernizaciju izbornog procesa. Očekuje se da će nove mjere povećati povjerenje javnosti u izbore i omogućiti da rezultati vjernije odražavaju stvarnu volju birača.
Ostaje da se vidi hoće li tehnologija zaista donijeti prekretnicu u bosanskohercegovačkom izbornom sistemu ili će političke manipulacije pronaći nove načine prilagođavanja. Jedno je sigurno – oktobarski izbori bit će prvi ozbiljan test digitalne zaštite izborne volje građana BiH.
