Sjedinjene Američke Države i Iran nalaze se vrlo blizu potpisivanja okvirnog sporazuma koji bi mogao označiti značajan zaokret u odnosima dvije zemlje.
Prema navodima zvaničnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, Teheran je u načelu prihvatio da se odrekne visoko obogaćenog uranijuma, dok je vrhovni iranski lider, ajatolah Mojtaba Khamenei, navodno dao saglasnost na nacrt dokumenta.
Informaciju je prvi objavio novinar Axiosa Barak Ravid, pozivajući se na izvore upućene u tok pregovora.
I dalje otvorena pitanja i spor ritam odlučivanja
Iako je, prema tvrdnjama izvora, iranski vrhovni lider već odobrio nacrt, konačni potpis sporazuma još nije izvjestan. Razlog su, kako se navodi, preostala neslaganja oko pojedinih formulacija i tehničkih detalja u tekstu.
Izvor iz američke administracije potvrdio je za CBS News da se pregovori nastavljaju u intenzivnoj formi, uz napomenu da čak i “pojedine riječi imaju veliku političku težinu za obje strane”.
Dodatno se ističe da iranski sistem odlučivanja u ovakvim slučajevima funkcioniše usporeno, jer zahtijeva niz unutrašnjih procedura i odobrenja prije konačne ratifikacije.
Okvir sporazuma: Primirje, Hormuz i sankcije
Prema saznanjima Axiosa, nacrt sporazuma predviđa 60-dnevni režim primirja, tokom kojeg bi strateški važan Hormuški moreuz bio otvoren za nesmetanu plovidbu. U tom periodu Iran bi se, prema istim informacijama, obavezao i na uklanjanje mina iz tog područja.
Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države bi ukinule blokadu iranskih luka i omogućile određena izuzeća od sankcija, što bi Teheranu otvorilo prostor za obnovu izvoza nafte.
Sporazum, prema nacrtu, uključuje i dugoročnu obavezu Irana da neće razvijati nuklearno oružje, kao i pokretanje novih pregovora o obustavi programa obogaćivanja uranijuma i uklanjanju postojećih zaliha.
Garancije i regionalna sigurnosna dimenzija
Iranska strana je, putem diplomatskih kanala, već dala određene verbalne garancije u vezi s predajom nuklearnog materijala, navode američki izvori.
Analitičari ocjenjuju da bi eventualni dogovor mogao predstavljati značajan reset odnosa između Washingtona i Teherana, uz potencijalno otvaranje iranske ekonomije.
Poseban segment nacrta odnosi se na regionalnu sigurnost, gdje se, kako se navodi, predviđa da Izrael može odgovoriti vojnim djelovanjem protiv Hezbolaha u slučaju napada te grupe tokom važenja sporazuma.
