Pregovori se zaoštravaju oko tri tačke: teritorije, sigurnosne garancije i pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji 2027. godine. Štaviše, poslijeratni ekonomski scenario dobija svoj oblik, sa masovnim rusko-američkim investicionim programom. U ovom trenutku, prijedlozi i dokumenti se preklapaju.
Dok se Trump i Zelenski prepiru iz daljine oko sudbine Donbasa, moskovski autokrata pokazuje samopouzdanje.
„Strateška inicijativa je u potpunosti u rukama ruskih oružanih snaga“, kaže Vladimir Putin tokom video konferencije sa svojim vojnim komandantima.
Dodaje da se okupacija Donjecke, Luganske, Zaporiške i Hersonske oblasti "nastavlja progresivno i postojano".
Hvalisanje, ali i poruka Ukrajincima koja manje-više glasi: silom ćemo uzeti ono što nam vi odbijate dati kroz pregovore. Ostaje da se vidi da li je to stvarno stanje na terenu. Međutim, Putin, koji će se danas sastati sa turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom i iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom na forumu u Ašgabatu (Turkmenistan), objektivno je u poziciji snage, posebno jer ima koristi od pritiska Bijele kuće na Zelenskog da povuče ukrajinske oružane snage, bezuvjetno, iz cijelog Donbasa.
Rat za teritorije
„Svaki mogući kompromis o našim teritorijalnim ustupcima mora biti odlučen narodnim glasanjem, izraženim putem izbora ili referenduma“, odgovorio je Zelenski iz Kijeva, objašnjavajući da Sjedinjene Države imaju za cilj stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u regiji Donbasa koju Rusi još nisu okupirali, dok Kremlj taj komad zemlje, koji uključuje gradove Kramatorsk i Slavjansk, naziva „demilitariziranom zonom“.
Ideja o narodnim konsultacijama odmah je postala tema uvredljivog posta na X od strane Dmitrija Medvedeva, zamjenika predsjedavajućeg Ruskog vijeća sigurnosti. "Klovn u Kijevu samo želi usporiti pregovore, time pokazujući srednji prst Bijeloj kući. Dokle ćeš još sve ovo tolerisati, Ameriko?"
Ukrajinski lider je otkrio da je najnovija verzija američkog mirovnog plana od 20 tačaka ponovo uvela ograničenje veličine ukrajinske vojske (800.000 vojnika) i da se, prema Washingtonu, prekid vatre može proglasiti tek nakon sporazuma, a ne prije, kako bi Kijev želio.
Rusija je također predstavila nove prijedloge za plan, koji naglašavaju potrebu postizanja "kolektivnih sigurnosnih garancija" koje idu dalje od samog ukrajinskog sukoba. Prema riječima ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, "nesporazumi između Moskve i Washingtona su otklonjeni i potvrđeni su sporazumi postignuti na Aljasci".
Šef ruske diplomatije koristio je sasvim drugačiji ton prema evropskim zemljama, koje, prema njegovim riječima, "na sve načine pokušavaju da sjednu za pregovarački sto sa idejama koje neće biti korisne za pregovore".
Lavrov je potom izdao oštro upozorenje protiv Koalicije voljnih, spremne da interveniše kao garant. "Oni fantaziraju o slanju svojih trupa u Ukrajinu kao takozvanih mirovnjaka. Za nas će oni odmah postati legitimne mete i svi bi to trebali shvatiti."
Što se tiče Zelenskog, prema riječima ruskog ministra vanjskih poslova, on je samo zainteresiran za produžavanje sukoba zbog „pitanja političkog, a možda čak i fizičkog, opstanka“. Kremlj ponavlja da se „izbori moraju održati“ u Ukrajini: to nije istinski demokratski interes, već jednostavno Putinovo uvjerenje da je Zelenski nelegitiman predsjednik jer mu mandat ističe u maju 2024. godine. Vojno stanje je do sada spriječilo daljnje izbore.
Od Aljaske do Donbasa
Gdje smo sada? Korisno je pregledati napredak pregovora u protekla četiri mjeseca, počevši od samita Trump-Putin 15. augusta u Anchorageu na Aljasci. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov to stalno spominje. Nakon tog samita, započeli su intenzivni pregovori, koje su predvodili američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner s ruskim finansijerom Kirilom Dmitrievim. Rezultat: plan od 28 tačaka, objavljen 20. novembra.
U dokumentu se navodi da će Krim i Luganska i Donjecka oblast "biti de facto priznati kao ruske teritorije od strane Sjedinjenih Američkih Država". To znači da su Amerikanci prihvatili Putinov zahtjev da preuzmu dio Donbasa koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinske vojske. Međutim, Trump je odbacio kontraprijedlog Evropljana, iznesen u "planu od 24 tačke" objavljenom 23. novembra. Lideri Starog kontinenta predložili su da se teritorijalno pitanje rješava tek nakon prekida vatre.
Osnovna ideja bila je ona koju je Zelenski sada ponovo predložio: zamrzavanje linije fronta po korejskom modelu. Rusi će silom držati okupirane okruge, uključujući veliki dio Hersona i Zaporožja, gdje se nalazi nuklearna elektrana. Sada se nazire još jedno kompromisno rješenje: Amerikanci insistiraju da se Zelenski povuče iz cijele Donjecke regije, nudeći zauzvrat stvaranje demilitarizirane zone kako bi se spriječilo daljnje rusko napredovanje. Ukrajinci, piše Le Monde, spremni su to prihvatiti. Vidjet ćemo kakva će biti reakcija Moskve.
Između NATO-a i EU
Drugo ključno pitanje su sigurnosne garancije. Tekst Witkoffa i Dmitrieva već je predviđao stvaranje mehanizma sličnog Članu 5 NATO-a (svi saveznici moraju priskočiti u pomoć napadnutom partneru). Evropljani su pokušali dalje definirati obaveze, predviđajući, u tekstu od 24 tačke, mogućnost da Ukrajina zatraži od svojih saveznika da rasporede trupe na njenoj teritoriji. Zelenski se zalaže i za vojnu ulogu Evropljana; Putin, s druge strane, jednostavno želi isključiti ovu mogućnost („beskorisni Evropljani“).
Paralelno s tim, Zelenski sada predlaže ubrzano članstvo u EU: najkasnije do 2027. godine. Izgledi za „brzi izlazak“ već su spomenuti u rusko-američkom planu, dok evropska verzija sadrži općenitiju izjavu: „Ukrajina će postati članica EU“. Rok za 2027. godinu nije dogovoren s Briselom ili drugim evropskim prijestonicama. Do sada su se razgovori fokusirali na 2030. godinu. Čini se da je vlada u Kijevu spremna odreći se nekih ekonomskih pogodnosti, kao što je dio poljoprivrednih subvencija.
Novčani tok
Konačno, finansijski resursi. Ovdje Zelenski pokazuje maksimalnu fleksibilnost. On nastoji da iskoristi ruske devizne rezerve, vrijedne 185 milijardi eura, koje drži kompanija Euroclear u Belgiji. Ali on također traži privatne investicije. Nedavno je o tome razgovarao sa Larryjem Finkom, izvršnim direktorom BlackRocka, jednog od najvećih investicionih fondova na svijetu. Bijela kuća, ponavljajući još jednu tačku plana od 28 tačaka, otvorena je i za niz investicija sa Rusijom. Prema Wall Street Journalu, dio ruskih deviznih rezervi mogao bi se koristiti za obnovu Ukrajine. Istovremeno, američke kompanije će investirati u strateške sektore na ruskom tlu, od rijetkih zemnih minerala do vađenja nafte na Arktiku. I radit će na obnavljanju tokova energije između Rusije i Evrope. Ovo se čini nadrealnim, s obzirom na to da je EU upravo odlučila da zauvijek okonča svoju energetsku zavisnost od Moskve.
