BiH pred energetskim izazovom: Mreža ne može pratiti eksploziju solarnih i vjetroprojekata
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima u procesu energetske tranzicije, jer nagli porast zahtjeva za priključenje solarnih i vjetroelektrana sve više opterećuje postojeću elektroenergetsku mrežu. Stručnjaci upozoravaju da bez hitnih ulaganja u infrastrukturu postoji realna opasnost od zastoja u razvoju, pa čak i destabilizacije sistema.
Trenutno je na prijenosnu mrežu priključen relativno mali broj velikih postrojenja iz obnovljivih izvora, ukupne snage oko 320 megavata, dok zahtjevi investitora višestruko premašuju te kapacitete i dostižu desetine hiljada megavata. Takav nesrazmjer između postojećih mogućnosti i planiranih projekata stvara ogroman pritisak na elektroenergetski sistem već u fazi izdavanja dozvola i planiranja priključenja.
Dodatni problem predstavlja zastarjela infrastruktura, budući da je veliki dio prijenosne mreže izgrađen još sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako sistem trenutno može prihvatiti određeni broj novih projekata, jasno je da postoje ozbiljna tehnička ograničenja koja usporavaju dalji razvoj sektora obnovljivih izvora energije.
Uz to, postavlja se i pitanje plasmana proizvedene energije. Čak i kada bi svi planirani projekti bili realizirani, regionalna elektroenergetska tržišta teško bi mogla apsorbovati toliki višak električne energije, što dodatno komplikuje planiranje i investicije.
Interes investitora za obnovljive izvore nikada nije bio veći, posebno za solarne i vjetroelektrane. Međutim, sve je izvjesnije da će nadležne institucije morati pristupiti selekciji i prioritizaciji projekata kako bi se osigurao održiv razvoj i izbjegla preopterećenost mreže.
Uprkos izazovima, sektor obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini bilježi snažan rast. Ukupna instalirana snaga iz ovih izvora već prelazi 1.100 megavata, dok maksimalna potrošnja elektroenergetskog sistema iznosi oko 2.200 megavata, što pokazuje koliko brzo se mijenja energetski miks zemlje.
Stručnjaci ističu da će ključnu ulogu u narednom periodu imati modernizacija prijenosne mreže, uključujući digitalizaciju, automatizaciju i uvođenje pametnih sistema upravljanja. Posebna pažnja posvećuje se i baterijskim sistemima za skladištenje energije, čija cijena kontinuirano opada, čineći ih sve dostupnijim rješenjem za stabilizaciju i balansiranje elektroenergetskog sistema u uslovima sve većeg udjela obnovljivih izvora.
