Vlast ih spojila, vlast ih razdvaja: Ulazi li Trojka u završnu fazu?
Osam godina saradnje SDP-a, Naše stranke i Naroda i pravde obilježili su zajednički uspon na vlast, ali i sve izraženije tenzije. Predstojeći izbori mogli bi dati konačan odgovor na pitanje da li je Trojka dugoročni politički projekt ili samo prolazna koalicija.
Kada su SDP, Narod i pravda i Naša stranka u augustu 2020. godine formalizirali političku saradnju pod nazivom Trojka, mnogi su taj savez posmatrali kao pokušaj stvaranja drugačijeg modela političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini. Za razliku od većine domaćih koalicija koje nastaju tek nakon izbora i uglavnom kao posljedica matematičke potrebe za formiranjem vlasti, Trojka je predstavljena kao politički projekt zasnovan na zajedničkoj viziji, programskim principima i dugoročnoj saradnji.
Šest godina kasnije, nakon četiri godine obavljanja vlasti na federalnom i državnom nivou, taj projekt suočava se s možda najvećim izazovom od svog nastanka. Dok lideri javno insistiraju na korektnim odnosima i nastavku partnerstva, sve češće međusobne kritike, neslaganja oko ključnih političkih pitanja i različiti pogledi na upravljanje krizama otvaraju pitanje koliko je Trojka danas politički homogena i može li nakon izbora 2026. godine ostati na okupu.
Od Kantona Sarajevo do državne vlasti
Korijeni Trojke sežu u period nakon Općih izbora 2018. godine, kada je u Kantonu Sarajevo formirana široka koalicija stranaka koja je prvi put nakon dugo godina SDA poslala u opoziciju. Tadašnji savez činilo je šest političkih subjekata, među kojima su bili SDP, Narod i pravda i Naša stranka.
Iako je formalna Trojka nastala dvije godine kasnije, politički temelji saradnje postavljeni su upravo u Sarajevu. Tokom narednih godina ovaj savez prerastao je kantonalne okvire i postao jedan od ključnih političkih faktora u Federaciji BiH i na državnom nivou.
Za razliku od brojnih drugih političkih saveza koji su nastajali i nestajali nakon jednog izbornog ciklusa, Trojka je predstavljala rijedak primjer unaprijed dogovorene saradnje koja nije bila direktno uslovljena raspodjelom funkcija nakon izbora.
Vlast kao najveći test političkih partnerstava
Ulazak u vlast na nivou Federacije BiH i Bosne i Hercegovine početkom 2023. godine otvorio je novo poglavlje za Trojku. Partnerstvo sa HDZ-om BiH na federalnom nivou, te sa HDZ-om i SNSD-om na državnom nivou, značilo je suočavanje s političkom realnošću znatno složenijom od one u Kantonu Sarajevo.
U prvim mjesecima saradnje dominirao je optimizam. Lideri stranaka nastupali su jedinstveno, organizirali zajedničke konferencije za medije i slali poruku političke stabilnosti. Međutim, kako je mandat odmicao, postajalo je jasno da vlast donosi izazove koji testiraju čak i najčvršća politička partnerstva.
Dodatni teret predstavljala je i duboka politička kriza izazvana djelovanjem institucija Republike Srpske, blokadama procesa odlučivanja i rastućim pritiscima na državne institucije. U takvom ambijentu partneri iz Trojke često su se nalazili pred odlukama koje su zahtijevale kompromis između principa i političke pragme.
Naša stranka kao najglasniji kritičar
Iako sva tri partnera povremeno kritikuju poteze svojih saveznika, najviše javnih primjedbi dolazilo je iz Naše stranke. Njeni zvaničnici, uključujući predsjednicu Sabinu Ćudić, više puta su otvoreno izražavali neslaganje s pojedinim odlukama koje su podržavali kadrovi SDP-a i Naroda i pravde.
Posebne kontroverze izazvao je proces izbora novih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dok su SDP i NiP branili proceduru, Naša stranka upozoravala je na nedostatak transparentnosti i potrebu za drugačijim pristupom.
Slična situacija dogodila se i tokom rasprava o projektu Južne interkonekcije. Dok su pojedini partneri insistirali na ubrzavanju procesa, iz Naše stranke dolazili su zahtjevi za dodatnim konsultacijama i opreznijim pristupom.
Takva neslaganja nisu predstavljala samo razlike u mišljenjima već su pokazala da unutar Trojke postoje različiti politički prioriteti i različita shvatanja načina upravljanja složenim procesima.
Sarajevo kao ogledalo odnosa unutar Trojke
Posebno zanimljiv indikator odnosa među partnerima jeste situacija u Kantonu Sarajevo, gdje je Trojka i nastala.
Nakon tragične tramvajske nesreće u kojoj je jedna osoba izgubila život, ostavka premijera Nihada Uka otvorila je brojna pitanja o komunikaciji unutar koalicije. Pojedini medijski izvještaji tvrdili su da o toj odluci nisu bili prethodno informisani svi partneri u vlasti, što je dodatno podgrijalo spekulacije o postojanju ozbiljnijih neslaganja unutar vladajućeg bloka.
Iako su lideri pokušali minimizirati značaj tih informacija, činjenica da su se ovakve situacije počele pojavljivati sve češće govori da međusobno povjerenje više nije na nivou kakav je postojao u prvim godinama saradnje.
Izbori kao konačni ispit
Predstojeći Opći izbori predstavljaju možda najvažniji trenutak u historiji Trojke. Ne samo zbog borbe za mandate, već i zbog odgovora na pitanje da li ovaj politički savez ima snagu da preživi eventualni lošiji izborni rezultat.
Za razliku od mnogih drugih političkih projekata u BiH, Trojka je od početka insistirala na tome da nije riječ o privremenom savezu stvorenom radi podjele funkcija. Upravo zbog toga njen uspjeh ili neuspjeh neće se mjeriti samo brojem osvojenih mandata, nego i sposobnošću da očuva političko jedinstvo nakon izbora.
Ako jedna od članica odluči da buduće saveznike traži izvan postojećeg okvira, to bi moglo označiti kraj projekta koji je godinama predstavljan kao alternativa tradicionalnom modelu političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini.
S druge strane, ukoliko SDP, Narod i pravda i Naša stranka ostanu zajedno bez obzira na izborni rezultat i eventualne promjene u raspodjeli političke moći, Trojka bi mogla postati prvi dugoročno održivi politički savez nastao na osnovu zajedničke ideje, a ne puke potrebe za formiranjem vlasti.
Zbog toga će izbori 2026. godine biti mnogo više od još jednog izbornog ciklusa. Oni će predstavljati svojevrsni referendum o održivosti političkog projekta koji je prije osam godina obećao promijeniti pravila igre na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni.
