Vođa Sadrističkog pokreta, Muqtada al-Sadr , odbacuje ideju da Nouri al-Maliki preuzme predsjedništvo sljedeće iračke vlade.
Al-Sadr je direktno obavijestio čelnike Koordinacijskog okvira o svom kategoričnom odbijanju da al-Maliki preuzme premijersku funkciju, jer bi to produbilo razlike unutar šiitskog političkog establišmenta i zakompliciralo napore za postizanje brzog rješenja za formiranje vlade.
Maliki je kandidat „Koordinacijskog okvira“ u Iraku za premijersku poziciju. Hadi al-Amiri, lider Organizacije Badr i jedan od čelnika okvira, kontaktirao je Muktadu al-Sadra kako bi provjerio njegov stav prema planu da se al-Maliki objavi kao kandidat za premijera, nakon što je sadašnji premijer, vođa Koalicije za obnovu i razvoj, Muhammad Shia al-Sudani, podržao ovu nominaciju.
Al-Sadrov odgovor Al-Amiriju bio je jasan: Malikijev povratak na premijersku funkciju predstavlja „crvenu liniju“ za Sadristički pokret, jer bi mogao izazvati ponavljanje političkih i sigurnosnih kriza kojima je zemlja svjedočila u prethodnim periodima.
Odbijanje al-Sadra stavlja okvir koordinacije u težak položaj, s obzirom da Maliki i dalje uživa značajnu podršku snaga unutar okvira, dok drugi traže nastavak mandata za Sudanija ili novu konsenzusnu opciju.
Neki lideri okvira pokušavaju obuzdati al-Sadrovu poziciju, naglašavajući da su vrata za diskusiju još uvijek otvorena i da svaki kandidat mora imati široko nacionalno prihvatanje kako bi se izbjegao politički zastoj.
Međutim, američki stav dodatno komplikuje situaciju: Washington ne podržava Malikijev povratak na premijersku poziciju, smatrajući da je njegova primarna lojalnost Iranu i da nije spreman suočiti se s naoružanim grupama. Iran još nije donio konačnu odluku o podršci Malikiju za novi mandat.
Ovi događaji dolaze usred kontinuiranih podjela unutar šiitskih snaga oko forme sljedeće vlade, uloge oružanih frakcija i prirode odnosa sa SAD-om i Iranom – pitanja koja značajno otežavaju izbor sljedećeg premijera.
Al-Sadrovo odbijanje al-Malikijeve nominacije odražava dugotrajan politički spor koji datira iz 2009. godine, kada je al-Maliki, tokom svog drugog mandata, pokrenuo vojnu kampanju protiv vojnog krila Sadrovog pokreta, tada nazvanog „Mahdijeva armija“, a danas „Mirovne brigade“.
Tokom tih godina vođene su žestoke borbe u Bagdadu, pokrajini Basra i Karbali, u kojima su poginuli brojni ljudi, a hiljade pripadnika Sadrovog pokreta su pritvoreni.
Spor je postao jasno vidljiv tokom krize formiranja vlade nakon izbora 2021. godine, te u naknadnim političkim i sigurnosnim sukobima, posebno u Zelenoj zoni u Bagdadu.
Ovaj dugogodišnji spor ostaje jedna od glavnih prepreka sveobuhvatnom šiitskom konsenzusu i direktno utiče na formiranje vlade i stabilnost političkog procesa u Iraku.
