Tri su ključna pitanja koja države članice PIC-a moraju sebi postaviti dok budu birali novog visokog predstavnika
Bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy analizirao je političke okolnosti uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).
PIC će se sastati kako bi razmotrio budućnost OHR-a i moguće imenovanje novog visokog predstavnika.
Šta je s OHR-om i bonskim ovlastima
Murphy navodi da ključna pitanja koja države članice PIC-a moraju sebi postaviti dok budu donosile te odluke jesu:
Prvo, koji je njihov osnovni strateški interes u BiH?
Drugo, može li OHR s bonskim ovlastima unaprijediti taj interes?
Treće, ako može, ko je najpogodniji da obavlja funkciju visokog predstavnika?
“Tokom 30 godina, SAD je teritorijalni integritet BiH identificirao kao svoj osnovni strateški interes u BiH. To nije odražavalo samo vrijednosti SAD, nego i njihove konkretne sigurnosne interese. Razlog je taj što su SAD, također tokom 30 godina, razumjele da izazovi teritorijalnom integritetu BiH nose rizik od nasilja unutar BiH i na Zapadnom Balkanu”, navodi Murphy.
Ko je predložio stvaranje mega-kantona unutar FBiH
Kako navodi, signali koji dolaze iz aktuelne administracije sugeriraju da je toj 30-godišnjoj dvostranačkoj politici došao kraj.
“Umjesto nje, administracija je prihvatila koncept „lokalnog vlasništva“ zajedno s gospodinom Dodikom – čovjekom koji je proteklih nekoliko dana sugerirao da RS treba vlastite oružane snage, doveo u pitanje teritorijalni integritet BiH i naglasio da mu je cilj raspad BiH. Odvojeno od toga, pozivi na stvaranje trećeg entiteta naglo rastu, a vodeći bošnjački etnonacionalist predložio je stvaranje mega-kantona unutar Federacije. (Ovo veoma podsjeća na podršku trećem entitetu)”, kaže Murphy.
Navodi da je ovo ključni kontekst za rasprave PIC-a naredne sedmice.
“Za sve ostale oko stola PIC-a, čini se da nema nikakve nejasnoće kada je riječ o podršci teritorijalnom integritetu BiH. Ipak, moguće je da postoji određena pogrešno usmjerena vjera u moć pristupanja EU da pokrene reformski proces koji bi prevazišao unutrašnje političke probleme BiH i dugoročno stabilizirao zemlju. Po mom sudu, dokazi za takvu vjeru su ograničeni. Bez obzira na to, trenutno u BiH jedan etnonacionalistički lider prijeti da će odustati od procesa pristupanja EU ukoliko se on ne bude odvijao pod njegovim uslovima, dok mu drugi pruža de facto političku podršku, čime pobija tvrdnje da on i njegova stranka stopostotno podržavaju EU”, pocrtava Murphy.
Zaštita Dejtonskog mirovnog sporazuma U ovakvom okruženju, navodi on, može biti rizično staviti sve karte na proces pristupanja EU kao najbolji način zaštite teritorijalnog integriteta BiH.
“OHR nije tu zbog „izgradnje nacije“ niti zbog stvaranja nečije idealne verzije „građanske države“ na štetu konstitutivnih naroda BiH. Njegova svrha je provođenje i zaštita Dejtonskog mirovnog sporazuma. Između ostalog, to znači zaštitu BiH i njenih institucija, uključujući i one dogovorene od strane poslijeratnih vlada, od pokušaja njihovog podrivanja. OHR to ne može raditi s pasivnim visokim predstavnikom kojem nedostaje podrška PIC-a da koristi svoje ovlasti kada je to potrebno”, naglašava Murphy.
Ako je procjena PIC-a da to više nije potrebno ili poželjno, onda ni OHR više nije potreban, poručuje on.
U tom slučaju, zaključuje bivši ambasador SAD u BiH, zemlje okupljene oko stola PIC-a morat će osmisliti drugu vjerodostojnu strategiju za zaštitu BiH od onih koji je žele uništiti.
