Tri decenije nakon Dejtona kulturne institucije i dalje u pravnom vakuumu
Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, brojne kulturne institucije i dalje djeluju u nedefinisanom pravnom okviru.
Promjene u unutrašnjem uređenju države posebno su se odrazile na sektor kulture, koji je, kako se pokazuje, ostao bez jasnog sistema finansiranja i institucionalne zaštite.
Direktorica Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović upozorava da su institucije od državnog značaja i danas, tri decenije nakon Dejtona, prepuštene same sebi. Naglasila je da Muzej trenutno duguje uposlenicima pet mjesečnih plata, dok se rješenje problema ne nazire.
Prema njenim riječima, jedini nivo vlasti koji se obavezao na sufinansiranje osnovnih troškova, takozvanog „hladnog pogona“, jeste Ministarstvo kulture i sporta Kanton Sarajevo. Međutim, kako navodi, ni ta sredstva nisu u potpunosti dostupna.
“Niti jedan drugi nivo vlasti u Bosni i Hercegovini ne dozvoljava, uvjetima javnih poziva, da u bilo kojem obimu u projektima koje oni finansiraju isplatimo radnicima plaću. Dakle, kada bismo po javnim pozivima osvojili, kao što i osvajamo svake godine, čak i mnogo veća finansijska sredstva nego što je to sada slučaj, mi iz njih ne smijemo isplatiti svoje radnike. Dakle, činjenica da je Kanton Sarajevo u ovom trenutku u nedostatku sredstava nama sada strašno otežava poslovanje. Da u našem muzeju ne radi nekoliko ljudi koji svoju egzistenciju i mir žrtvuju za buduće generacije davno bismo zatvorili muzej. Najviše žalim što je naša produkcija sjajna, što je muzej pun, što je veliko interesovanje javnosti i što kod nas uče i rade generacije studenata-volontera – i što sve to nikako ne doprinosi tome da dobijemo mrvu sigurnosti u to da ćemo biti u stanju da opstanemo u narednoj godini”, kazala je Šehabović.
