Arefat, Mekka – Etto.ba ekskluzivno
Na visoravni Arefat, nekoliko kilometara od Mekke, pod vrelim pustinjskim nebom, danas su se okupili milioni muslimanskih vjernika iz svih krajeva svijeta. Oči uprte prema nebu, dlanovi podignuti u tišini, a srca otvorena kao nikada ranije – sve to obilježilo je Dan Arefata, najuzvišeniji dan hadža i jedan od najsvetijih dana u islamskom kalendaru. Među morem bijelih ihrama, jednostavnih odjevnih pokrova koji brišu sve društvene razlike, hodočasnici su stajali, molili, plakali i šaptali svoje najskrivenije nade i boli pred Bogom.
U središtu Arefata uzdiže se Džebelur-Rahma – Brdo milosti, sveto mjesto na kojem je, prema islamskoj predaji, poslanik Muhammed, a.s., održao svoju posljednju hutbu tokom Oprosnog hadža. To je mjesto gdje su ljudi i riječi kroz stoljeća postajali svjedoci oprosta, dostojanstva i poruka koje i danas odzvanjaju kroz srca vjernika. Tu, na stijenama Džebelur-Rahme, danas su ljudi dolazili pješice, naslanjali glavu na kamen, zatvarali oči i molili.
Etto.ba je, ekskluzivno, među rijetkim bosanskohercegovačkim medijima koji se ovih dana nalazi upravo na Džebelul-Rahme, dok se odvija najemotivniji trenutak hadža – dan Arefata. Tu gdje vjernici satima uče dove, gdje se nebo čini bliže nego ikada, i gdje se u tišini pustinje čuje šapat griješnih duša koje mole za oprost, ne postoji razlika između rasa, jezika, nacionalnosti ni porijekla. Svi su tu – kao jedno tijelo, jedno ummet, vođeni istom nadom: da će im Allah, dž.š., primiti dove.
Šta je Džebelul-Rahme?
*Džebelul-Rahme (brdo milosti) je kamenito uzvišenje visoko oko 70 metara, smješteno na centralnom dijelu visoravni Arefat. Iako se fizički izdvaja svojom bijelom stubastom oznakom na vrhu, njegova duhovna težina nadilazi svaki geografski pojam. Ovo je mjesto gdje je, prema hadiskim predajama, poslanik Muhammed, a.s., na svom oproštajnom hadžu okupljenim ashabima prenio temelje islamske etike, prava i bratstva. Hutba na Arefatu, izrečena upravo ovdje, ostaje najvažniji govor u historiji islama – dokument koji je vječno aktuelan.
Ali Džebelul-Rahme nosi još jedno, praiskonsko značenje: ovdje su se, prema islamskoj predaji, nakon dugog traganja, ponovo susreli Adem i Hava, prvi ljudi i roditelji čovječanstva. Nakon što su izgnani iz Dženneta zbog počinjenog grijeha, lutali su godinama – on na zemlji današnje Indije, ona u predjelima današnje Arabije – sve dok ih milost Božija nije ponovo spojila upravo na ovom svetom brdu. Njihov susret bio je simbol oprosta, milosti i novog početka, što i danas ostaje poruka Džebelul-Rahme: da je oprost uvijek moguć, ako je dova iskrena.
Ekskluzivne fotografije i reportaža s Arefata: Hadžije iz BiH oplemenile duhovni ambijent svojim učenjem Kur'ana i ilahija
Danas, su neki šaptali imena svojih majki, neki molili za ozdravljenje, za oprost grijeha, neki samo šutjeli, nesposobni da izgovore išta pred dubinom trenutka. Na tom mjestu vrijeme staje, a teret života postaje lakši, jer se čovjek, u najčišćem stanju, obraća Onome koji zna sve.
Svaki pokret, svaka suza, svaka dova bila je odraz jednog unutrašnjeg putovanja koje se ne može mjeriti kilometrima, nego promjenom koja se dogodi u duši. Ljudi koji se nikada nisu sreli dijelili su iste molitve, isti znoj, istu nadu. Bez obzira na boju kože, jezik, naciju ili imovinski status, svi su danas bili samo hodočasnici pred Bogom. I ta jednakost, ta jednostavnost, to zajedništvo, ono je što ovom danu daje posebnu svetost.
Mnogi su na Arefat došli nakon godina čekanja, skupljanja sredstava, snova i molitvi. Mnogi su u sebi nosili teret života – tuge, bolesti, gubitke, promašaje – i vjerovali da će upravo na ovom mjestu pronaći smirenje i novi početak. Jedna starija žena iz Egipta, naslonjena na štap, rekla je: “Nisam znala hoću li doživjeti ovaj trenutak. Sada kad sam ovdje, više mi ništa nije važno osim da Allah primi moju dovu.” Njene riječi nestale su u tišini koju nisu prekidali ni glasovi, ni kamere, ni gužva – jer tišina Arefata ima posebnu snagu, tišinu u kojoj se duša ogoli do kraja.
Dan Arefata nije samo ritualni čin. To je duboko duhovno iskustvo koje se ne može prenijeti riječima. To je susret čovjeka sa svojim Gospodarom, očišćenje od prošlosti, ali i prilika da se iznova izgradi vlastita budućnost. Hodočasnici vjeruju da molitve upućene na Arefatu ne ostaju bez odgovora, da se vrata milosti širom otvore i da se zapisuje nova stranica života. Upravo zbog toga, mnogi vjernici širom svijeta koji nisu fizički prisutni na Arefatu danas poste i mole, dijeleći duhovno ovo sveto vrijeme sa onima koji stoje pod suncem Mekke.
Milioni onih koji danas nisu bili na Arefatu također su postili i molili, jer i na daljinu Dan Arefata donosi milost. Džamije širom svijeta bile su ispunjene, a domovi preplavljeni smirenošću kakva se rijetko osjeća van ovog svetog trenutka.
Kao što reče Poslanik, a.s., na ovom mjestu: ‘Svi ste vi od Adema, a Adem je od zemlje’.
Bosanci i Hercegovci na Arefatu
Posebno emotivna slika bila je grupa hadžija iz Bosne i Hercegovine koji su, pod vođstvom vodiča Nezira Halilovića, privukli pažnju brojnih prolaznika.
"Ovdje se zaboravi sve – i posao, i politika, i nedaće. Ovdje smo samo robovi pred Gospodarom. Svi jednaki", rekao je jedan od hadžija za etto.ba, brišući suze.
Kako sunce polako zalazi nad brdima Hijaza, kako se sjenke hodočasnika protežu preko kamenja, iz srca svijeta uzdiže se jedno kolektivno: „Allahu, oprosti.“ I dok se hodočasnici spremaju da napuste Arefat i nastave ka Muzdelifi, u njihovim dušama ostaje duboko ukorijenjen osjećaj da su na ovom svetom mjestu dotakli ono najčišće u sebi – iskrenost, zahvalnost, nadu i poniznost.
A Džebelur-Rahma ostaje tamo gdje je uvijek bio, da i naredne godine primi nova lica, nove suze i nove dove, podsjećajući svijet da Božija milost ne poznaje granice i da je svako srce koje se iskreno obrati – čujno.
S Džebelul-Rahme, uz tihe molitve i gromoglasne tekbire, šalje se poruka: umjet može biti spašen, ali samo ako se vrati milosti, pravdi i jedinstvu.
Etto.ba ekskluzivno s Arefata – jer neke vijesti ne pišu se samo perom, nego suzama, dovom i čežnjom za milošću.
