Na jednog zaposlenog – dva penzionera: Federacija BiH tone u penzionu krizu
Federacija Bosne i Hercegovine suočava se sa zabrinjavajućim podacima o stanju penzionog sistema, koji jasno pokazuju koliko je dubok jaz između broja zaposlenih i broja penzionera. Prema najnovijim informacijama koje će se naći pred federalnim parlamentarcima krajem jula, na svakog novog zaposlenog u Federaciji dolaze čak dva nova penzionera.
Da situacija nije nimalo ružičasta pokazuje i poređenje sa 2018. godinom kada je u FBiH bilo 525.408 zaposlenih i 416.828 penzionera. Danas bilježimo povećanje od 41.324 penzionera i 21.647 zaposlenih više, što nedvosmisleno pokazuje trend u kojem se broj penzionera povećava dvostruko brže od broja zaposlenih.
Odnos između ukupnog broja radnika i penzionera trenutno iznosi 1:1,19 u korist radnika, dok bi, prema zlatnom standardu tzv. Bismarckovog modela, idealan odnos bio 1:8. Međutim, povećanje broja penzionera ne smije se gledati kao problem sam po sebi — ljudi jednostavno stare, a duži životni vijek je zapravo uspjeh društva. Pravi problem leži u nedostatku novih radnih mjesta i slaboj dinamici zapošljavanja.
Umjesto da se ponosimo rastom zaposlenosti, danas svjedočimo opadajućem trendu. Samo u ovoj godini, prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih smanjen je za čak 4.397 u odnosu na kraj 2024. godine.
Posljedica ovakvog odnosa je sve teža održivost penzionog sistema. Trenutni model jedva uspijeva obezbijediti minimalne penzije, a penzioneri su na rubu egzistencije. Od 2018. godine prosječna penzija porasla je samo 253 KM, a kada se uračuna inflacija, stvarni rast praktično pada ispod 200 KM. U isto vrijeme, cijene osnovnih životnih namirnica, režija i lijekova drastično su skočile.
Postoje prijedlozi da se usklađivanje penzija revidira na pravedniji način, tako da se više oslanja na kretanje prosječne plate, koja ima tendenciju rasta, i na indeks potrošačkih cijena s posebnim fokusom na one koji najviše pogađaju penzionere: hranu, zdravstvo i komunalne usluge. Također se predlaže uvođenje dvostrukog godišnjeg usklađivanja penzija prema novoj formuli, što bi donekle moglo ublažiti udar na najstarije građane.
Međutim, bez dubinske reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) neće biti dugoročnog rješenja. Potrebno je pronaći dodatne izvore finansiranja, uključujući i dio sredstava iz indirektnih poreza, te aktivirati privatnu štednju kroz uvođenje drugog i eventualno trećeg stuba osiguranja.
Najveći izazov ostaje zapošljavanje. Umjesto negativnog trenda, potrebno je stvoriti između 50.000 i 100.000 novih radnih mjesta u Federaciji, čime bi se osigurao održiv penzioni fond i omogućilo dostojanstveno starenje budućih generacija.
Jasno je da su penzioneri trenutno najviše oštećena i najugroženija društvena grupa. Iako godinama traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i redefinisanje uslova za povećanje penzija, nadležni još uvijek nemaju hrabrosti ni vizije za suštinske promjene.
Ukoliko se ne poduzmu hitne i radikalne mjere, Federacija BiH će se suočiti sa još težom krizom penzionog sistema, a najstariji građani nastavit će život na granici siromaštva, prepušteni sami sebi.
