Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na vanrednoj sjednici razmatra Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu.
Vijeće ministara BiH je 15. marta jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za ovu godinu, koji je Ministarstvo finansija i trezora uputilo Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagaču prema Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja taj zakon.
Ukupni prihodi i finansiranje institucija BiH predviđeni su u iznosu od 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.
Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i povećani su za oko 155 miliona KM ili 18 posto u odnosu na budžet za 2022. godinu.
Ostali izvori finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH u iznosu 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000 KM.
Ukupni rashodi institucija BiH veći su za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.245.966.362 KM, što je povećanje za 426.777.243 KM u odnosu na budžet iz prethodne godine. ž
Na sjednici Predsjedništva moglo bi biti riječi i o nastavku imenovanja ambasadora BiH.
Listu od 14 novih ambasadora BiH predložio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik rekao je da su dali saglasnost za imenovanje svih ambasadora BiH iako, kako kaže, "nekima od njih ne vjeruje. Imajući u vidu da je imenovanje naših ambasadora uslovljeno imenovanjem ostalih, odlučili smo dati saglasnost na imenovanje svih", kazao je Dodik.
Dodik je naveo da nema povjerenja u Zlatka Lagumdžiju, Damira Arnauta, Svena Alkalaja i Erola Avdovića, '' ali se nadam da će svojim radom doprinijeti bržem raspadu Bosne i Hercegovine, pa im nećemo stajati na putu", naveo je Dodik.
