Sutra je zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati, između ostalog, Nacrt zakona o kontroli cijena.
Ovaj prijedlog, koji donosi značajna povećanja kazni za nepoštivanje mjera kontrole cijena, izaziva ozbiljnu zabrinutost među stručnjacima koji upozoravaju na potencijalne negativne posljedice, uključujući jačanje korupcije u ovom sektoru.
Prema novim izmjenama, pravnim licima koja se ne budu pridržavala mjera neposredne kontrole cijena, prijeti minimalna kazna od 6.000 KM, dok bi maksimalna kazna iznosila 30.000 KM, u odnosu na prethodne iznose od 1.000 KM, odnosno 10.000 KM. Pored toga, predviđena su i povećanja novčanih kazni za odgovorna lica u pravnim subjektima, kao i za fizička lica. Ove drakonske kazne, smatraju stručnjaci, neće riješiti postojeće probleme, već će ih dodatno pogoršati, s obzirom na ogromne ovlasti koje se daju inspektorima, ali i na eliminaciju mogućnosti za žalbe i sudsku zaštitu trgovaca.
U posljednjim godinama, trgovci su sve češće dobijali presude u svoju korist protiv postupanja inspekcija, a novi prijedlog zakona mogao bi značajno smanjiti broj trgovaca koji će se odlučiti na sudsku borbu. Ovo, prema mišljenju stručnjaka, povećava rizik od korupcije, jer bi inspektori, s visokim kaznama na stolu, mogli tražiti “dogovore” sa trgovcima, što dodatno otvara prostor za neregularne radnje.
Zakonodavne promjene u Federaciji BiH, uz komplikacije koje izaziva različiti nivoi vlasti, od kantona do Federacije, dovešće trgovce u vrlo nepovoljan položaj. Različiti propisi na kantonalnom i federalnom nivou otežat će im poslovanje, dok istovremeno nelegalna trgovina na pijacama, trotoarima i ulicama ostaje zanemarena. Na tržištu se i dalje odvija prodaja bez fiskalnih kasa, dok tržišne inspekcije često ne reagiraju, čak ni na prodaju u nedjelju, što je, primjerice, vidljivo na sarajevskoj Autopijaci, gdje se nesmetano prodaju prehrambeni artikli i odjeća.
Zakon o kontroli cijena, koji datira iz 1995. godine, svakako zahtijeva izmjene i prilagodbu novim tržišnim uslovima, no novo zakonsko rješenje čini se korakom unazad, jer u svojoj osnovi podsjeća na ekonomske prakse iz socijalističkog perioda. Preambula Ustava BiH, koja predviđa podsticanje ekonomskog razvoja kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede, u potpunosti je zanemarena u ovom prijedlogu, koji želi urediti tržište na način koji je karakterističan za prošla vremena, kada je trgovina bila pod strogim nadzorom države.
Ovaj zakon ne samo da se protivi tržišnoj ekonomiji, koja bi trebala biti vođena zakonima ponude i potražnje, nego također predstavlja ozbiljan udarac na slobodu poslovanja i poduzetništva u Bosni i Hercegovini. Umjesto da se tržište oslobodi nepotrebnih prepreka, novo zakonsko rješenje vraća nas u prošlost, gdje je poslovanje bilo podređeno birokratskoj regulaciji i svakodnevnim izazovima s inspektorima.
