U drugoj polovini 2022. godine zabilježen je veliki broj krivičnih postupaka koji su pokrenuti protiv policijskih službenika u BiH.
Prema dostupnim informacijama, najviše optužnica je podignuto unutar Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, najmanje 10, što je donekle i razumljivo, jer se radi o najvedoj organizacionoj strukturi unutar policijskih snaga u BiH. Zatim slijedi Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo sa 8 pa potom Granična policija Bosne i Hercegovine sa 7 inkrimisanih pripadnika, navodi se u analizi Centra za sigurnosne studije BiH.
Brojni slučajevi
U decembru prošle godine tako je Općinski sud u Sarajevu osudio pripadnika Jedinice za saobraćaj MUP-a KS Nedima Gljivu zbog krivičnog djela primanje dara i drugih oblika koristi.
Također, Ferid Okić iz Tuzle, bivši policajac sa 26-godišnjom zatvorskom kaznom u junu prošle godine pušten je na slobodu, znatno prije nego je odslužio kaznu iz presude, da bi početkom februara ponovo bio uhapšen.
Općinski sud u Sarajevu u novembru prošle godine osudio je i pripadnika Jedinice za saobraćaj MUP-a KS Nizamira Đulovića zbog krivičnih djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja i primanje dara i drugih oblika koristi.
„Zabilježeni su slični slučajevi i u ostalim policijskim strukturama, što ukazuje na potrebu sistematskog pristupa ovim uočenim negativnim pojavama u redovima onih službi koje su prevashodno zadužene za zaštitu sigurnosti građana od svih vrsta kriminalnog djelovanja. Još veću zabrinutost i daleko veću težinu imaju nedavne izjave glavnog tužioca Bosne i Hercegovine, gosp. Milanka Kajganića, koji otvoreno naglašava kontaminiranost u redovima policijskih struktura, što direktno ugrožava efikasnost rada nadležnih institucija na suzbijanju kriminaliteta, posebno onog najtežeg oblika u formi organizovanog kriminala. Zaista poražavajuće zvuči kada najveći tužilački autoritet u BiH skrušeno upire prstom u policijske strukture da tokom prošle godine nisu zadokumentavale niti jedan slučaj korupcije u zemlji koja, po mišljenju mnogih, predstavlja primjer koruptivne zajednice i svrstana je među tri najgore države u Evropi po indeksu percepcije korupcije“, pojašnjavaju iz CSS BiH.
Politika u fokusu
Političke elite zaokupirane su posljednjih godina pukom borbom za vlast i u potpunosti su zanemarile demokratske principe nadzora i kontrole nad institucijama zaduženim za provođenje zakona. Glas civilnog društva se u datim političkim turbulencijama izgubio u svjetlu političkog previranja, a mediji uz taksativno navođenje akcija i optužnica na suzbijanju kriminaliteta unutar policijskih redova, ipak značajniju pažnju posvećuju dnevno političkim destrukcijama i dešavanjima u domenu borbe za pozicije unutar političke arene, navode iz CSS BiH.
„Zakonodavna vlast uspostavljena je na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te ovim putem apelujemo na sve zastupnike i delegate da iskoriste sve demokratske mehanizme koji su im na raspolaganju i detaljno analiziraju šta se dešava unutar policijskog sektora. Ukoliko ovom problemu ne posvete adekvatnu pažnju u što skorijem periodu, rizikuju da naše društvo i institucije postanu zarobljene od kriminogenih osoba koje ne prezaju koristiti sve dostupne kriminalne radnje u cilju sticanja što većeg profita, što je u biti i njihov jedini interes“, zaključili su u CSS BiH.