Izraelske vlasti poduzele su novi korak ka teritorijalnom i urbanom proširenju Jerusalema, potez koji bi, prema upozorenjima kritičara, mogao dodatno destabilizirati odnose s Palestinima i izazvati nove političke i sigurnosne tenzije na okupiranim teritorijama.
Riječ je o velikom građevinskom projektu u naselju Adam, u regiji Benjamin, koji je formalno predstavljen kao proširenje postojećeg naselja, ali u suštini predstavlja teritorijalno povezivanje tog područja s Jerusalemom. Kritičari upozoravaju da ovakvi projekti nisu samo urbanističke prirode, već imaju jasne političke i teritorijalne implikacije.
Prema dostupnim informacijama, plan predviđa izgradnju stotina stambenih jedinica na zemljištu koje trenutno nije direktno povezano s naseljem Adam, ali će buduća infrastruktura omogućiti njegovu integraciju u šire urbano područje Jerusalema. Na taj način, novoizgrađeni prostor postat će funkcionalni dio grada, iako formalno može imati drugačiji administrativni status.
Planirana izgradnja stvorit će teritorijalni kontinuitet s naseljem Neve Ya'akov, čime će novo područje faktički postati dio urbane zone Jerusalema. Prema navodima, nove stambene jedinice bit će dodijeljene haredi, odnosno ultraortodoksnoj jevrejskoj zajednici, dok će saobraćajna infrastruktura biti direktno povezana s postojećom mrežom grada, što dodatno učvršćuje njegovu integraciju.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada izraelska vlada ubrzava procese odobravanja naseljeničkih projekata, posebno nakon reformi koje je proveo ministar finansija Bezalel Smotrich. Te reforme uključuju osnivanje posebne upravne strukture za upravljanje naseljima, čime su administrativne procedure pojednostavljene i značajno ubrzane.
Istovremeno, izraelske vlasti su pokrenule procese registracije zemljišta na ime države u određenim dijelovima Zapadne obale, što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice. Kritičari smatraju da takvi potezi predstavljaju pokušaj trajnog mijenjanja statusa spornih teritorija kroz administrativne i urbanističke mjere.
Izraelska organizacija Mir sada oštro je reagovala na ovaj plan, upozoravajući da se radi o prikrivenom pokušaju teritorijalnog proširenja.
„Po prvi put od 1967. godine, pod izgovorom izgradnje novog naselja, vlada provodi aneksiju na mala vrata. Novo područje će u stvarnosti funkcionirati kao naselje Jerusalema, dok se formalno predstavlja drugačije kako bi se izbjegla međunarodna osuda“, naveli su iz ove organizacije.
Zabrinutost je izrazio i član Kneseta Gilad Kariv, koji je zatražio pojašnjenje od nadležnih institucija o stvarnim namjerama projekta i njegovim dugoročnim posljedicama.
Kariv upozorava da bi realizacija ovog plana mogla dodatno pogoršati odnose između Izraelaca i Palestinaca, povećati političke tenzije i dodatno zakomplikovati ionako osjetljivu sigurnosnu situaciju.
Kritičari unutar Izraela tvrde da ovakvi potezi odražavaju političke prioritete vlade premijera Benjamin Netanyahua, dok međunarodni analitičari upozoravaju da bi daljnje širenje naselja moglo imati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice za cijeli region.
Ovaj projekat predstavlja jedan od najznačajnijih urbanističkih i političkih poteza posljednjih godina, s potencijalnim dugoročnim posljedicama po status Jerusalema i ukupnu stabilnost Bliskog istoka.
