Izraelci će izgraditi prvi podatkovni centar u Albaniji...
Samo nekoliko dana nakon što je premijer Edi Rama dočekan ceremonijom i toplim riječima u izraelskom parlamentu, čini se da je stigao "sljedeći val".
Ovaj put ne govorima ili protokolarnim fotografijama, već strateškim sporazumom koji pokreće snažna pitanja o digitalnom suverenitetu Albanije.
Prema izraelskim medijima, Albanija će izgraditi svoj prvi veliki podatkovni centar zahvaljujući investiciji od oko 100 miliona eura izraelske kompanije ADC. Projekat, koji je proglašen uspjehom u približavanju odnosa između dvije zemlje, predviđa da će značajnim dijelom podatkovne infrastrukture zemlje upravljati strana kompanija, s vlasnicima i interesima izvan Albanije.
Ukratko: nakon slavnog prijema, čini se da Albanija otvara svoje servere.
Dozvole su odobrene u rekordnom roku, državno zemljište je stavljeno na raspolaganje, država obezbjeđuje "zelenu" energiju, a finansiranje podržava EBRD. Paket privilegija koji je za mnoge lokalne poduzetnike i dalje nedostižan, ali koji je za stranu kompaniju postao stvarnost u roku od 60 dana.
Ironija je u tome što se sve predstavlja kao razvoj, modernizacija i evropske integracije, dok niko jasno ne objašnjava šta se dešava sa strateškim podacima albanske države. Ko njima upravlja? Ko ima pristup? I koje su stvarne garancije da osjetljive informacije institucija, građana ili javnih sistema neće izaći izvan nacionalne kontrole?
„ Nakon uspostavljanja bližih odnosa između Izraela i Albanije, izraelska kompanija ADC odabrana je za izgradnju prvog podatkovnog centra u zemlji. Projekat, koji će biti izgrađen u slobodnoj trgovinskoj zoni u blizini glavnog grada Tirane, koštat će oko 100 miliona eura. Objekat će biti baziran na Nvidijinim Robin grafičkim procesorima i nudit će 32 megavata, s potencijalom proširenja na 100 megavata. ADC je u zajedničkom vlasništvu Happy Technologies (80%) - cyber i IT kompanije u vlasništvu Roija Shaposhnika, Noama Franka, Shlomija Avnija i Itaija Melchiora; i konsultantske kompanije za podatkovne centre DIT (20%), na čelu sa stručnjacima Zvikom Friedmanom, Nirom Poltorakom i Danom Carmijem ".
Dalje se navodi da je građevinska dozvola kompaniji odobrena u roku od samo 60 dana, a objekat se gradi na 1,8 hektara državnog zemljišta (s opcijom za dodatnih 1,3 hektara) u slobodnoj trgovinskoj zoni TEDA, koja je u izgradnji zapadno od Tirane.
„ Osim toga, komunikacijska i energetska infrastruktura je prethodno uspostavljena, a lokalna elektroprivredna kompanija gradi namjensku trafostanicu na lokaciji. Nacionalna elektroprivredna kompanija Albanije će obezbijediti postrojenje za zelenu električnu energiju iz hidroelektrane. Što se tiče finansiranja, ADC je osigurao kreditnu liniju od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za 75% troškova projekta.“
Čak i prije završetka izgradnje, podatkovni centar je osigurao tri glavna klijenta: albansku tehnološku kompaniju Infosoft, njemačku kompaniju za skladištenje podataka i klijenta iz albanske vlade, čiji identitet ostaje tajan “, naglašava se u članku.
Data centar je specijalizirani fizički prostor gdje se digitalni podaci pohranjuju, obrađuju i njima se upravlja putem servera i napredne tehnološke opreme.
Jednostavno rečeno, podatkovni centar je "mozak" i "memorija" digitalnog svijeta. U njemu se nalaze vrlo moćni računari koji rade 24 sata dnevno kako bi usluge poput web stranica, vladinih sistema, banaka, matičnih knjiga, institucionalnih podataka, online komunikacije ili platformi umjetne inteligencije bile funkcionalne.
Vlada često govori o suverenitetu, nezavisnosti i nacionalnom dostojanstvu. Ali u digitalnom dobu, suverenitet se ne mjeri samo geografskim granicama, već i serverima, podacima i kontrolom informacija. I danas se prirodno postavlja pitanje: gradimo li digitalnu Albaniju ili jednostavno predajemo njene "ključeve" od podataka drugih?
