Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić obratila se nakon sastanka lidera u FBiH s otpravnikom poslova Ambasade SAD Džonom Ginkelom o Južnoj interkonekciji.
Ona je kazala da je dogovoren niz narednih koraka koji se tiču dinamike implementacije projekta, kao i nacrta međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, a na kojem će raditi Vlada FBiH i onda ga uputiti Vijeću ministara na usvajanje.
- Ona će se morati uraditi ratifikacija sporazuma u dva doma Parlamenta. Radit će se o izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, na tome ćemo raditi u narendim mjesecima. Važno je i što se tiče Komisija za koncesije i tehničkih detalja koji su neophodni preduslovi, a najvažnije je da smo dobili signal Ambasade SAD da se ovaj projekat ne smije vezivati za bilo kakve političke ustupke bilo kojim akterima u BiH. To je za nas ključno, to se pokušalo uraditi u američkom Kongresu od nekih lobista, dobili smo garancije da se neće polemisati bilo kakvi pokušaji političkog profitiranja od nečega što je obostrana korist SAD i BiH i da je ovo sfera ekonomije, a ne politike. Najbrži put da ovo propadne je da se vezuje za političke ciljeve i političke ustupke - rekla je Ćudić.
Navela je da se radi na diversifikaciji plina i sigurnosnu stabilizaciju.
- Neko ko ulaže stotine miliona, nije mu u interesu bilo kakva destabilizacija ovog regiona. Ako se pristupa izmjenama Zakona, kako će na to utjecati preispitivanje samog zakona pred Ustavnim sudom FBiH od strane Bradare, to sam i pitala Čovića, a dobila sam odgovor da se mogu i povući ako dođemo do dogovora oko samog zakona. Sasvim sigurno da je jasna poruka da se neće tolerirati blokade. Rano je govoriti o detaljima izmjena, sada moramo sjesti za stol i raditi na tome da budu efikasne. One se moraju dogovarati konsenzusom. Sastanak je bio tehničke prirode, puno manje je bilo političkih poruka nego prošli put. Dio projekta ovisi i od Hrvatske, ne bih licitirala datumima.
Predsjednik stranke NIP i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da je danas bio najkraći i najbolji, najoperativniji sastanak koji smo imali po pitanju bilo čega sa veoma važnom temom iz nekoliko razloga.
"Prije svega zbog odluke Europske unije da će zabraniti uvoz ruskog gasa od 2028. godine koja je tu na vratima i velike opasnosti koja se nadvija nad BiH. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, što je više puta naglašeno. Treći razlog je dolazak američkog investitora i američkog kapitala, što dodatno doprinosi stabilizaciji odnosa u BiH", naveo je Konaković.
Ustvrdio je da je sastanak bio veoma kvalitetan te da je na njemu definisan mali akcioni plan i hodogram.
"Te pravci djelovanja Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH u narednim danima. Parlamentima je ostavljen zadatak da usvoje potrebne prostorno-planske i druge akte. Danas smo se dogovorili o kratkim rokovima, što je dobra vijest. Smatram da ova priča postaje potpuno realna, što je zaista lijepa vijest za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je primjer kako, kada postoji politička volja, stvari u BiH mogu biti završene u roku od dan ili dva, čak i za 48 sati. Teme su poznate, stavovi definisani, a najveći problem – način upravljanja kompanijom koja će voditi projekat – riješen je. Ide se u dodjelu koncesije. Ona, naravno, neće biti unaprijed namijenjena nikome, svi će imati mogućnost da učestvuju u procesu. Ipak, američke kompanije imat će određenu prednost, jer se radi o američkom LNG-u i postoji interes američkih kompanija. Neke su, koliko mi je poznato, već iskazale interes prema Vladi Federacije BiH", pojasnio je Konaković.
Dodao je da su rokovi kratki, ali realni.
"Predviđeno je formiranje komisije koja će odlučivati o koncesiji, a Vlada to može učiniti vrlo brzo. Zakon o koncesijama jeste star i pomalo prevaziđen, ali i dalje pruža zakonski okvir da se ove procedure pokrenu bez zastoja. Vjerujem da bi u roku od nekoliko mjeseci i to pitanje moglo biti riješeno. Bilo bi divno kada bi se pojavio domaći investitor koji bi mogao garantovati isporuku američkog gasa i uložiti milijardu, ali mislim da je to u ovom trenutku nerealno. To nije porazno – to je jednostavno realnost današnjeg vremena. Moram reći da mi se sviđa odlučnost i brzina administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i način na koji se odnose prema ovom pitanju, što je za Bosnu i Hercegovinu dobra poruka", naglasio je.
Kazao je da je važno stalno naglašavati značaj stabilnosti BiH u okviru američke strategije i njihovog političkog opredjeljenja.
"Mislim da smo svi shvatili koliko je to u ovom trenutku važno i, iskreno, bio bih vrlo zadovoljan da projekat realizira američka kompanija, iako zakon omogućava svima da se prijave. Poruke sa sastanka su jasne: svi su spremni, ide se dalje i radi se akcioni plan. Što se tiče apelacije predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, čekamo odluku Ustavnog suda i kakva god ona bude – poštovat ćemo je. Ne bih prejudicirao, ali smatram da je riječ o vraćanju na temu koja je već bila zaključena. O detaljima toga neka govori HDZ, ja s pažnjom pratim i čekam odluku Ustavnog suda. Nemam nikakve dodatne informacije osim onih koje se pojavljuju u medijima. Nisam član Vlade Federacije BiH i ne učestvujem u njenom radu. Ono što čitam u medijima, to su i moje informacije", kazao je.
Apelovao je na nadležne istražne organe u Bosni i Hercegovini da se pozabave i ovim predmetom.
"Dobro je da se time bave i kreditori, ali i međunarodne, evropske institucije koje su za to nadležne. Ako postoji bilo kakva sumnja na nezakonitosti ili korupciju, u potpunosti se slažem s onima koji traže da trenutni menadžment Autocesta odmah ode. Ne želim prejudicirati, ali pratimo istrage i informacije jer smo već naslijedili ozbiljne i katastrofalne probleme od prethodnih uprava. Bila bi sramota da se takve stvari ponove. I to stalno ponavljam – ako ima kriminala, odgovorni trebaju dobiti najstrožije kazne", poručio je Konaković.
