Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte će sljedeće sedmice izvršiti pritisak na evropske proizvođače oružja da povećaju investicije i pokrenu masovnu proizvodnju.
Vojni savez želi ojačati odbrambene sposobnosti Starog kontinenta, ali i po svaku cijenu ispuniti zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Rutte planira okupiti lidere vodećih evropskih vojnih grupa u Briselu kako bi ih pozvao na hitnu akciju. Cilj je pripremiti teren za ključne sporazume koji će biti formalno objavljeni na godišnjem samitu NATO-a u Ankari ovog jula, saznaje Financial Times iz izvora upoznatih sa situacijom.
NATO traži hitne informacije o raketama
Prije vanrednog sastanka, od vojnih kompanija je eksplicitno zatraženo da dostave informacije o svojim najvećim investicijama i stvarnim mogućnostima za brzo povećanje proizvodnje. Poseban naglasak stavljen je na sektore kao što su protivvazdušna odbrana i rakete dugog dometa.
Iako se Rutte redovno sastaje s čelnicima evropske odbrambene industrije, tako masovno okupljanje tako velikog broja suprotstavljenih kompanija na jednom mjestu je potpuno neobično, ističu izvori iz industrije. Poruka koju šef alijanse šalje jasno pokazuje koliko im je pod petama unutar NATO-a - hitno moraju pokazati konkretan industrijski uzlet prije nego što se svjetski lideri okupe u Turskoj.
Očekuje se da će na sastanak doputovati delegacije najvećih evropskih proizvođača oružja, uključujući Airbus, Rheinmetall, Safran, Saab, MBDA i Leonardo.
Trumpov pritisak za rat u Iranu
Airbus je na pitanje novinara odgovorio kratkom izjavom: "Ne komentarišemo detalje privatnih i neformalnih sastanaka." Rheinmetall, MBDA i Leonardo odbili su da komentarišu, dok Safran i Saab nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.
NATO želi da evropski vojni giganti hitno pomognu u ispunjavanju Trumpovih zahtjeva za drastičnim povećanjem obrambenih troškova. Bijela kuća ne krije svoj bijes jer smatra da evropski saveznici nisu dovoljno podržali američki rat protiv Irana.
Osim toga, nove investicije bi trebale smanjiti zavisnost Evrope od Amerike, u vrijeme kada u evropskim prijestonicama rastu opravdani strahovi o tome koliko je Washington posvećen odbrani regije.
Na prošlogodišnjem samitu u Hagu, članice alijanse su popustile Trumpovom pritisku i složile se da povećaju odbrambene izdatke na čak pet posto BDP-a. Ako se predstojeći samit u Ankari fokusira na konkretne poslove s oružjem, to će biti jasan dokaz da se plan provodi, a Trump će moći preuzeti sve zasluge za taj uspjeh, rekli su zvaničnici uključeni u pripreme.
Vojna industrija i spori ministri ispred zida
„Poenta je da ovo povećanje vojnog budžeta konačno izgleda stvarno i opipljivo na papiru“, rekao je jedan zvaničnik za Financial Times. Rutte stoga traži od odbrambenih kompanija da odmah počnu s brzim ulaganjima, bez čekanja da im njihove matične zemlje prvo pošalju zvanične narudžbe.
Evropski proizvođači oružja i ministarstva odbrane godinama se žestoko prepiru o tome ko je zaista kriv za slabu vojnu proizvodnju na kontinentu. Vojna industrija optužuje vlade da ne potpisuju dovoljno dugoročnih ugovora o snabdijevanju, dok zemlje uzvraćaju tvrdnjom da privatni sektor presporo širi svoje pogone.
Uprkos ovim zategnutim odnosima, Rutte želi čuti od kompanija koje su im glavne prepreke za ubrzanje proizvodnje kako bi se zadovoljile potrebe alijanse, potvrdila su dva izvora iz industrije. Dok su evropske zabrinutosti donekle riješile problem nestašice municije, nabavka raketa dugog dometa trenutno predstavlja najveću glavobolju za evropske vlade.
Amerikanci povlače trupe iz Njemačke
Berlin očajnički pokušava kupiti američke krstareće rakete Tomahawk kako bi ojačao svoju odbranu od Rusije. Priča je postala kritična nakon što je Pentagon naglo otkazao planove za razmještanje vlastite opreme u Njemačkoj. Istovremeno, Evropa vrši pritisak na domaće kompanije da hitno ubrzaju razvoj vlastitog evropskog oružja kako bi zamijenile američko.
Njemački Eurofighter Typhoon
Podsjetimo, Pentagon je početkom maja najavio povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke nakon žustre svađe između Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu. Zbog tog sukoba, Amerika je u rekordnom roku potrošila ogromne količine kritične municije koju je godinama akumulirala.
Oba ova događaja poslužila su kao poziv na buđenje za Evropljane, jasan znak da moraju hitno ojačati vlastite proizvodne i vojne kapacitete, ističu sagovornici FT-a.
Trilion dolara za oružje i rješavanje ovisnosti o Kini
Ako evropske članice NATO-a ostvare cilj potrošnje od pet posto, to će značiti potrošnju zapanjujućih 1 bilion dolara više na odbranu do 2035. u poređenju sa 2024. Zvaničnici Alijanse ne kriju svoju želju za velikim, visokoprofilnim ugovorima u sektorima gdje je Evropa potpuno prepuštena na milost i nemilost Sjedinjenih Država: protivvazdušna odbrana, rakete dugog dometa i špijunske sposobnosti poput svemirskih satelita.
Neke od kompanija će sljedeće sedmice predstaviti planove za otvaranje novih fabrika, zapošljavanje ljudi, osiguranje ključnih sirovina i jačanje lanaca snabdijevanja. Izvori su dodali da će se ozbiljne diskusije voditi iza zatvorenih vrata i o tome kako smanjiti opasnu zavisnost od komponenti iz Kine i Tajvana.
"Generalni sekretar se redovno sastaje s predstavnicima industrije i finansijskih institucija iz cijelog saveza kako bi podstakao veću proizvodnju, inovacije i investicije koje su nam potrebne za zadovoljavanje naših vojnih potreba", zvanično je zaključio zvaničnik NATO-a
