Ovi mehanizmi će uključivati naoružane dronove, djelimično autonomna borbena vozila, bespilotne kopnene robote, kao i automatizovane sisteme protivvazdušne i raketne odbrane...
NATO se priprema da značajno ojača odbranu duž svojih evropskih granica s Rusijom u naredne dvije godine, oslanjajući se na napredne tehnologije i gotovo potpuno automatizovane sisteme, rekao je visoki njemački general njemačkim medijima.
Prema riječima brigadnog generala Thomasa Lowina, zamjenika načelnika štaba za operacije u Komandi kopnenih snaga NATO-a u Izmiru, u Turskoj, Alijansa planira stvoriti "automatiziranu odbrambenu zonu", koja će služiti kao prva linija odbrane od bilo kakvog potencijalnog neprijateljskog napredovanja.
"Plan odbrane će uključivati odbrambenu zonu koju neprijatelj mora preći prije napredovanja, neku vrstu vruće zone ", izjavio je Löwin u intervjuu za novine Welt am Sonntag.
Prema njegovim riječima, ovo područje će biti opremljeno širokom mrežom senzora i inteligentnih sistema, koji će moći detektovati neprijateljske snage u realnom vremenu i automatski aktivirati odbrambene mehanizme. Ovi mehanizmi će uključivati naoružane dronove, djelimično autonomna borbena vozila, bespilotne kopnene robote, kao i automatizovane sisteme protivvazdušne i raketne odbrane.
Međutim, general je naglasio da će, uprkos visokom nivou automatizacije, konačna odluka o upotrebi oružja uvijek ostati u ljudskim rukama.
"Odluka o otvaranju vatre neće biti prepuštena mašinama, već će uvijek biti odgovornost ljudi", podvukao je.
Senzori predviđeni ovim projektom bit će raspoređeni i na zemlji i u zraku i pokrivat će područje od nekoliko hiljada kilometara duž istočnih granica NATO-a. Prema Lowinovim riječima, oni će prikupljati i analizirati podatke o kretanju neprijatelja, upotrebi oružja i sumnjivim aktivnostima, distribuirajući te informacije u realnom vremenu svim zemljama članicama Alijanse.
Pored izgradnje ove automatizovane odbrambene zone, NATO-ov plan predviđa i jačanje postojećih zaliha oružja kako bi se osigurala održiva spremnost u slučaju eskalacije sigurnosne situacije.
Prema pisanju lista Welt am Sonntag, neki elementi ovog sistema se već testiraju u pilot projektima u Poljskoj i Rumuniji. Ako sve bude išlo po planu, NATO ima za cilj da cijeli sistem bude operativan do kraja 2027. godine.
Ovi događaji dolaze u vrijeme kada se evropske zemlje suočavaju sa značajnim porastom upada ruskih ili neidentificiranih dronova. Tokom prošle jeseni, takvi incidenti su prijavljeni u Poljskoj, Njemačkoj, Rumuniji, Danskoj i Belgiji, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa sigurnošću zračnog prometa i infrastrukture na kontinentu.
U tom kontekstu, Evropska komisija je pokrenula ideju o stvaranju "zida od dronova", inicijative usmjerene na zaštitu evropskog vazdušnog prostora od novih tehnoloških prijetnji. Međutim, konkretan okvir ovog projekta još nije definisan.
Evropska unija ima za cilj da se oslanja na iskustvo Ukrajine, koja se već više od tri godine suočava s kontinuiranim napadima dronovima i raketama, razvojem novih metoda odbrane i tehnoloških protivmjera.
U međuvremenu, Poljska je objavila da se priprema za konkretne korake. Poljski ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz izjavio je da je Varšava blizu potpisivanja ugovora o izgradnji najvećeg sistema protiv dronova u Evropi, projekta za koji se očekuje da će igrati ključnu ulogu u novoj sigurnosnoj arhitekturi NATO-a i EU.
Ove mjere pokazuju jasnu orijentaciju Alijanse ka automatizovanoj i integrisanoj odbrani, kao odgovor na nove sigurnosne izazove koje predstavljaju hibridno ratovanje i masovna upotreba bespilotnih tehnologija u modernim sukobima.
