Na igralištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Jezeru danas je održan emotivan i snažan protest protiv geoloških istraživanja i potencijalnih rudnika na području ove opštine, kao i susjednih opština Mrkonjić Grad i Šipovo.
Okupljanje je još jednom pokazalo da se građani ovih krajeva ne mire s planovima koji, kako upozoravaju, prijete rijeci Plivi, njenim pritokama i cjelokupnom životu na ovom području.
Organizator protesta bila je Koalicija za Plivu, koja okuplja udruženja i neformalne grupe građana iz sliva rijeke Plive, iz Jajca, Šipova, Jezera i Mrkonjić Grada. Koalicija je formirana prije mjesec dana s ciljem zajedničkog djelovanja na zaštiti prirodnih resursa, posebno od projekata poput rudnika i mini hidroelektrana, za koje smatraju da bi mogli imati nesagledive posljedice.
Građani, aktivisti i predstavnici različitih inicijativa jasno su poručili da je borba tek počela, ali i da neće odustati od zaštite svojih rijeka, šuma i izvora pitke vode.
Jedan od prvih govornika ukazao je na širi kontekst i izostanak transparentnosti institucija, ističući zabrinutost zbog načina na koji se donose odluke.
„U posljednje dvije godine svjedočimo sve češćim žarištima širom naše zemlje, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Primijetili smo da se ljudi vremenom umaraju od stalnih prijetnji i planova koji se nameću, a dodatni problem je što nemamo jasne i transparentne odgovore. Niti jedna vlada, a da ne govorimo o međunarodnom sektoru, ne pokazuje dovoljno odgovornosti prema građanima, zato moramo pažljivo pratiti šta žele i šta pokušavaju realizirati u Bosni i Hercegovini“, istakao je Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.
U nastavku izlaganja dodatno je naglasio problem skrivanja informacija i dugotrajne pravne borbe.
Na skupu se obratila Suzana Rajković ispred Udruženja „Dolina Plive“, koja je kroz lično svjedočenje ukazala na direktnu povezanost ljudi s ovim prostorom i opasnosti koje prijete.
„Ja sam dijete Majdana, odrasla ispod Sinjakova, i direktno sam ugrožena ovim geološkim procesima. Neki kažu da nemam nikakve veze s Jezerom, ali itekako imam. Ovo nije priča samo Jezera i ovog kraja, već obuhvata cijeli sliv Plive i Vrbasa. Otvaranjem rudnika bili bi ugroženi Mrkonjić Grad, Šipovo, Jajce, pa i Banja Luka, koja je odavde udaljena manje od 45 kilometara zračne linije. Otvaranje rudnika ne bi ugrozilo samo prirodu, već i zdravlje ljudi i sam opstanak u ovim krajevima“, upozorila je ona.
Opoziciona političarka i aktivistica Radica Milanović podsjetila je na dugotrajnost borbe i prepreke s kojima su se aktivisti suočavali.
„Jedna sam od prvih aktivistica i osoba koja je stala u ovu borbu. Naša borba ne traje od jučer, već nekoliko godina unazad. Nailazili smo na razne prepreke, ali nismo odustali. Problem su geološka istraživanja koja se provode pod velom tajne. Stanovništvo nije upoznato s tim šta ih čeka sutra. Nažalost, jasno je da su ovi procesi u završnoj fazi, a iza toga nas može dočekati otvaranje rudnika teških metala. Svi dobro znamo šta to znači za stanovništvo Jezera i rijeku Plivu. Ovo nije pitanje samo za stanovnike Jezera. Nas je malo, često nedovoljno informisani i izloženi smo netačnim i zbunjujućim informacijama“, kazala je ona.
Dokazani aktivista i zaljubljenik u prirodu Velid Hrnjić iz Jajca govorio je o kontradikcijama između ranijih sporazuma i današnje prakse.
„Bilo je raznih glasina: Zašto Jajčani dolaze i ‘remete mir’ u Jezeru? A istina je da smo nekada dolazili u miru, organizovali ekološke akcije i provodili brojne projekte. Fantastična je promjena lokacije, da smo ostali kod opštine, ne bismo vidjeli ovaj predivni Otomalj, ali ni istražni kop koji se danas nalazi odmah iznad izvorišta pitke vode kojom se snabdijeva Jezero“, naveo je on.
U nastavku je upozorio na konkretne posljedice koje bi rudnici mogli donijeti.
„Iz Jajca dolazimo jer smo među najugroženijima. Ako dođe do otvaranja rudnika, upravo ćemo mi prvi osjetiti posljedice – uključujući i potencijalno zatvaranje izvora pitke vode. Možete praviti granice i dijeliti ljude, ali kako ćete zaustaviti rijeku Plivu i odrediti dokle je ‘srpska’, ‘hrvatska’ ili ‘bošnjačka’? Priroda ne poznaje te podjele. Od ovih istraživanja i eventualnog kopanja narod će dobiti samo mrvice, dok će najveći dio dobiti odnijeti strani investitor“, rekao je Velid Hrnjić.
Ekološki aktivista sa Ozrena Zoran Poljašević donio je snažnu i emotivnu poruku o identitetu i opstanku.
„Ako mi odemo odavde, mi više nećemo biti ni Srbi, ni Hrvati, ni Bošnjaci – mi nećemo biti ništa. Sigurno će neko brojati koliko je ovdje bilo Bošnjaka iz Jajca, koliko Hrvata, koliko Srba. Taj koji broji, on je neprijatelj i Srba, i Bošnjaka, i Hrvata. Pliva je nadnacionalna. Mi smo Plivu zatekli ovdje i moramo je ostaviti. Nemamo se čega bojati. Hoće da nas istjeraju odavde. Zašto su nam preci godinama krvarili? Nema straha. Na šta bi nam život ličio pored rudnika i otrovane vode? Nismo se bojali metka – nećemo se bojati ni kamere, ni neke tamo načelnice, kao ni političke bagre. Došao sam da vas ohrabrim. Ista firma koja radi kod vas radi i na Ozrenu. Svi odbornici kod nas su glasali protiv istraživanja, a načelnik Petrova je iz SNSD-a. Neka pita načelnica Jezera kako je on mogao biti protiv. Naravno da može, ako ste čovjek, ako ste uz svoj narod i želite da živite sa svojim narodom. Da sutra vaša djeca budu ponosna na vas. Nema straha. Ako misle da nas pobiju, neka probaju. A mi imamo pravo da se branimo. Rudnik neće biti“, glasno je poručio Zoran Poljašević.
Zoran Ninić podijelio je iskustvo iz Bistrice kao upozorenje građanima Jezera.
„Vjerujem da je 95 posto ljudi na ovom skupu iskreno i stvarno zainteresovano da se ovakve stvari ne dešavaju. Mi iz Bistrice nismo uspjeli, zato vama želimo pomoći“, istakao je Ninić.
Na kraju skupa, Jovan Todorović uputio je poruke o potrebi većeg odziva i nastavku borbe.
„Na ovom skupu fali mi dosta mojih ljudi i prijatelja iz Jezera. Gdje su nestali? Fale mi i moji ljudi iz Šipova. Svaka čast bajkerima i svima koji su došli. Ovo nije ilegalni skup, jer živimo u demokratskoj državi, a ne u Sjevernoj Koreji. Naša priča neće se završiti na društvenim mrežama i ovim skupom. Nadam se da će svaki naredni biti još masovniji i da će se ljudi osloboditi. Veći problem od investitora, za koje ne znamo ni ko su ni šta su, jesu ljudi koji šute i neće da dođu. Puni su kafići u Šipovu – dvije terase bi napunile ovaj prostor. Problem su ljudi kojih se ovo ne tiče dok im ne dođe pred kuću. Ovo nije problem samo Jezera, već cijelog toka Plive“, poručio je Todorović.
Protest u Jezeru još jednom je potvrdio odlučnost građana da brane svoju rijeku, prirodu i pravo na zdrav život. Poruka okupljenih ostaje jasna: borba za Plivu ne prestaje.
