Februar se bliži kraju, a od obećanih zakona još uvijek nema konkretnih rezultata. Osim dva evropska zakona, koji su ključni za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, vlast je također obećala i usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona.
Sve ovo je optimistično najavljeno u januaru s ciljem da se sve završi do kraja februara. Međutim, s posljednjeg sastanka u Mostaru, vlast je saopćila da nema postignutog dogovora. Jedino što su rekli jeste da će nastaviti razgovore putem raznih radnih grupa.
Ipak, detalji pregovora i sadržaj izmjena Zakona o sudovima, Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Izbornog zakona i drugih su nepoznati javnosti. Ne znamo u kojoj su fazi radne grupe, ni kakav je napredak postignut.
Nakon sastanka u Mostaru, iako nije bilo postignutog dogovora, čini se da je koalicija s državnog nivoa željela poslati poruku visokom predstavniku Christianu Schmidtu. On je već najavio da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona, što bi moglo dovesti do krize i opstrukcija, prije svega od strane SNSD-a i Milorada Dodika.
S druge strane, članovi Trojke žele uvesti transparentniji izborni sistem, ali ne podržavaju direktno Schmidta jer znaju da će im to narušiti odnose s koalicijskim partnerima, posebno zbog uslovljavanja SNSD-a.
Državna vlast je već jednom odgodila donošenje ovih zakona, a sada su nakon sastanka u Mostaru pokušali dobiti dodatno vrijeme.
No, saznajemo da je Schmidt već pripremio odluku koja će uključivati širok spektar izmjena, uključujući nove tehnologije poput skenera i videonadzora, depolitizaciju rukovodstva biračkih odbora, zabranu kandidovanja osuđenih za ratne zločine, te reformu finansiranja političkih stranaka.
S obzirom na ovo, malo je vjerovatno da će domaći politički akteri sami usvojiti tako detaljne tehničke izmjene izbornog zakona. Oni se mogu zadovoljiti samo površinskim promjenama, dok je puna transparentnost uglavnom u rukama visokog predstavnika.
