U Kantonu Sarajevo prošle godine nije bila provedena planirana sistematska deratizacija, a izgleda da ni ove godine neće biti. Ova odluka otvara put ozbiljnim zdravstvenim problemima, s obzirom na potencijalno povećanje populacije glodara koji su poznati kao rezervoari i prijenosnici raznih zaraznih bolesti. Među najozbiljnijim bolestima koje se mogu proširiti u ovakvim okolnostima su bjesnilo, mišija groznica, salmoneloza, trihineloza, bruceloza i slične.
Nepostojanje redovne deratizacije, zajedno s povoljnim vremenskim uvjetima, stvara idealne uslove za brz rast populacije glodara. Stručnjaci naglašavaju da je visok reproduktivni potencijal ovih štetnika glavni izazov. Na primjer, jedan par štakora može imati 15-20 potomaka, što znači da se populacija brzo može umnožiti ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere.
Sistematska deratizacija je zakonska obveza koja se treba provoditi dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Troškove deratizacije na javnim površinama i objektima od općeg interesa obično pokriva javni budžet. Međutim, sredstva planirana za ovu svrhu prošle godine nisu iskorištena, a nema ni najava o deratizaciji ovog proljeća.
Za uspješnu deratizaciju ključno je angažirati kvalificirane firme s iskusnim stručnjacima i primjenjivati jedinstvenu metodologiju rada. To podrazumijeva istovremenu deratizaciju u svim općinama, korištenje odobrenih metoda i kemikalija koje su sigurne za ljude i domaće životinje te odgovorno vođenje procesa.
Ukupno gledano, nedostatak sistematske deratizacije u Kantonu Sarajevo predstavlja ozbiljan rizik za javno zdravlje i zahtijeva hitno djelovanje kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti putem glodara.
