Uprkos javnom isticanju principa “izbornog integriteta” i strogog poštovanja zakonskih odredbi, Centralna izborna komisija BiH (CIK) je svjesno prekršila Izborni zakon BiH. Naime, imenovali su predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koji su imali političke veze, čime su zanemarili vlastite principe.
Centralna izborna komisija nije uspjela ispuniti očekivanja i obaveze u vezi sa imenovanjima zbog ignoriranja lokalnih izbornih komisija koje su mogle pružiti značajnu pomoć u procesu. Sada se suočavaju s problemima jer, uprkos tome što su rokovi za imenovanje istekli, još uvijek nemaju adekvatno imenovane članove biračkih odbora, a potreba za politički neutraim osobama ostaje neispunjena.
Prema izmjenama Izbornog zakona BiH, predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici ne smiju biti povezani s političkim strankama ili sudjelovati u njihovim aktivnostima. Ipak, CIK, iako je bio jedan od glavnih promotora ovih izmjena, odlučio je prekršiti zakon u ključnom trenutku.
Pritom su prigovori nevladinih organizacija i građana na imenovanja stranačkih kadrova odbijani kao neblagovremeni, dok su prijave za preuranjene kampanje i dalje razmatrane. Ova situacija pokazuje očiglednu nesposobnost i neorganiziranost CIK-a, koji se sada suočava s prijetnjom da će biti prisiljeni imenovati političke kandidate kako bi završili proces imenovanja i osigurali operativne biračke odbore.
Iako je rok za imenovanja bio 22. avgust, proces još uvijek nije završen, a prijave pokazuju da su kandidati povezani s političkim strankama. S obzirom na to da BiH ima oko 5.000 biračkih mjesta, CIK je trebao imenovati 10.000 članova putem javnih konkursa.
Sistem i praksa u BiH su pokazali da političke stranke značajno kompromituju izborni proces, što čini gotovo nemogućim ostvarivanje čiste i poštene izbore samo promjenom Izbornog zakona. Problem dodatno pogoršava nefunkcioniranje drugih državnih institucija, posebno pravosuđa, koje ne procesuiraju utvrđene i dokazane izborne malverzacije.
