Već mjesecima se izvještava o napadima otrovnim plinom na škole za djevojčice u Iranu. Diljem zemlje je pogođeno više od 1000 učenica. Unatoč strogom nadzoru države, vlasti kažu da ne znaju ko se krije iza toga, piše DW.
Od novembra 2022. su sve češći izvještaji u Iranu o nerazjašnjenim trovanjima u školama za djevojčice i domovima za studentice. Dosad je više od 1000 učenica u 15 iranskih gradova, kako se navodi, bilo izloženo plinskim napadima.
Pogođene djevojčice i djevojke su za državne medije izjavile da su odjednom osjetile miris „kao od trulog voća, pokvarenih jaja ili jakog parfema" te da nisu više mogle disati. Neke od njih su pale u nesvijest te su ih prijateljice morale odnijeti na svjež zrak. Mnoge su završile u bolnici.
„U 90 posto slučajeva se to dogodilo zbog stresa", tvrdio je iranski ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi na pres-konferenciji. Iranski predsjednik Raisi ga je ovlastio da istraži te slučajeve. Zamjenik ministra zdravstva Yunus Panahi je izrazio sumnju kako je cilj tih napada zatvaranje škola za djevojčice. Parlament se također posvetio toj temi, državni odvjetnik Montazeri je pokrenuo istrage.
Nastavnički sindikat u pripravnosti
„Roditelji demonstriraju ispred škola", kaže jedna 47-godišnja majka iz Teherana u razgovoru s Deutsche Welleom.
„Mnogi razmišljaju o tome da svoju djecu više ne šalju u školu. Moja odrasla kćerka je studentica. Ona nam je ispričala da su napadi otrovnim plinom u domovima započeli za vrijeme prosvjeda održanih diljem zemlje. Već mjesecima postoje izvještaji o tome, ali ih niko nije uzeo zaozbiljno."
Koordinacijsko vijeće iranskog nastavničkog sindikata je za naredniu sedmicu pozvalo na prosvjedne akcije diljem zemlje. „Ko god da se krije iza ovih napada bi trebao znati da je sigurnost učenica i učenika naša crvena linija", poručio je putem društvenih mreža Mohammed Habibi, najistaknutiji član iranskog nastavničkog sindikata u Teheranu. Habibi je proteklih godina više puta uhapšen zbog poziva na štrajk.
Na internetu se mogu naći brojne vijesti i videi o otrovanim djevojčicama i studenticama iz različitih dijelova zemlje. Niko ne vjeruje u to da su ti očito koordinirani napadi izvršeni slučajno, kako je istaknuo ministar unutarnjih poslova Vahidi. Njega Interpol već godinama traži zbog optužbe da je 1994. bio uključen u bombaški napad na židovski centar u Buenos Airesu u kojemu je ubijeno 85 ljudi. A ipak je 2021. tog vojnog dužnosnika predsjednik Raisi imenovao ministrom unutrašnjih poslova Irana.
Novinarka Moloud Hajizadeh je oprezna po pitanju Vahidijevih izjava. „Aparat moći u Iranu je u proteklih deset do petnaest godina u zemlji instalirao gustu mrežu nadzornih kamera. Vlasti znaju čak ko, kad i u kojem automobilu je bio bez marame na glavi. Vlasnik automobila odmah dobiva sms upozorenja. Sigurnosne vlasti navode da čak točno znaju ko je i kad i u kojoj prosvjednoj akciji bio aktivan. Demonstrante se često nekoliko dana kasnije uhapsii kod kuće. A sad kao nemaju pojma kako je otrovano više od 1000 učenica?!"
Podsjećanje na napade kiselinom prije devet godina
Hajizadeh je nekoliko puta bivala uhapšena zbog izvještavanja o prosvjednim pokretima u Iranu. Posljednja kazna joj je bila izrečena u januaru 2021. na godinu dana zatvora. No prije nego što je trebala otići u zatvor, uspjela je pobjeći u egzil te danas živi u Norveškoj. „Pratim te napade od novembra i izvještavam o tome na internetu. Podsjećaju me na napade kiselinom u gradu Isfahanu 2014. godine.
Tada je veći broj žena u Isfahanu napadnut kiselinom zato što nisu korektno nosile hidžab. Bili su to organizirani napadi mladih muškaraca koji nikad nisu uhapšeni, isto kao što je sad slučaj kod ovih organiziranih napada", smatra ova novinarka.
Do prvih napada je došlo u gradu Kom koji je za šijite sveti grad i koji je vrlo konzervativno orijentiran.
Ekstremističke skupine u Iranu zahtijevaju zabranu pohađanja nastave za djevojčice. Kad su se u novembru 2022. na internetu pojavile prve vijesti o misterioznim trovanjima u školama za djevojčice u tom gradu, u Iranu su se tada održavale demonstracije širom zemlje. Povod tih demonstracija je bila smrt 22-godišnje Mahse Amini, jer nije nosila hidžab onako kako „moralna policija" smatra da to treba. Amini je u pritvoru podlegla ozljedama koje joj je nanijela „moralna policija".
Iransko vodstvo prebacuje novinarima i „stranim silama" da su potpirivali te demonstracije. A iza napada otrovnim plinom se navodno kriju Izrael i opozicioni „narodni mudžahedini".
