Sve izraženije nesuglasice među partnerima na vlasti, predizborna preslagivanja i intenziviranje kontakata između nekadašnjih političkih protivnika otvaraju pitanje budućnosti Trojke. Četiri godine nakon što je predstavljena kao alternativa dugogodišnjim političkim obrascima, koalicija SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke suočava se s možda najvećim izazovom od svog formiranja.
Nakon Općih izbora 2022. godine činilo se da Bosna i Hercegovina ulazi u novu političku fazu. Formiranjem vlasti na državnom i federalnom nivou bez SDA, stranke Trojke predstavile su svoj dolazak na vlast kao početak drugačijeg političkog pristupa, zasnovanog na reformama, ubrzanju evropskog puta i funkcionalnijem radu institucija.
Gotovo četiri godine kasnije, politička stvarnost izgleda znatno drugačije. Državna vlast već duže vrijeme funkcioniše u atmosferi blokada, neslaganja i otvorenih sukoba među partnerima, dok se na federalnom nivou sve češće mogu uočiti pukotine koje dovode u pitanje dugoročnu održivost postojećeg saveza.
Kriza na državnom nivou
Politička kriza na nivou Bosne i Hercegovine traje više od godinu dana. Brojni zakoni ostali su blokirani, posebno oni koji se odnose na evropske integracije, dok su pojedine institucije mjesecima funkcionisale u nepotpunom sastavu.
Dodatne tenzije proizvele su političke posljedice sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nakon čega su odnosi među koalicionim partnerima postali još složeniji. Sve češće su se mogle čuti međusobne optužbe, a komunikacija između stranaka koje čine vlast postala je opterećena nepovjerenjem.
U takvim okolnostima sve više političkih aktera počelo je razmišljati o alternativnim modelima budućih većina, posebno imajući u vidu da se Bosna i Hercegovina približava još jednom izbornom ciklusu.
Otopljavanje odnosa između SDA i HDZ-a
Dok se Trojka suočava s unutrašnjim problemima, u političkoj pozadini odvija se proces koji bi mogao značajno utjecati na budući raspored snaga.
Odnosi između SDA i HDZ-a BiH, koji su godinama bili obilježeni međusobnim optužbama, političkim sukobima i gotovo potpunim izostankom komunikacije, posljednjih mjeseci pokazuju znakove relaksacije.
Sve češći sastanci i otvoreniji dijalog između predstavnika dvije stranke mnogi tumače kao pokušaj stvaranja temelja za eventualnu buduću saradnju. Iako zvanično niko ne govori o novoj koaliciji, politički analitičari primjećuju da su kontakti postali intenzivniji nego prethodnih godina.
Takav razvoj događaja šalje poruku da HDZ ne želi svoju političku budućnost vezati isključivo za sadašnje partnere iz Trojke. Istovremeno, SDA pokazuje spremnost da se nakon nekoliko godina provedenih u opoziciji ponovo vrati u centar političkih procesa.
Povratak SDA kao realna opcija
Od izbora 2022. godine SDA je nastupala iz opozicionih klupa, ali je paralelno gradila narativ o spremnosti za povratak u vlast ukoliko se za to ukaže prilika.
Za razliku od perioda neposredno nakon izbora, kada je Trojka insistirala na potpunom političkom distanciranju od SDA, danas se takva retorika značajno ublažila. Razlog nije nužno promjena političkih uvjerenja, već činjenica da je formiranje stabilnih većina u Bosni i Hercegovini postalo sve teže.
U tom kontekstu sve češće se spominje mogućnost saradnje između SDP-a i SDA, dvije stranke koje su godinama bile politički konkurenti. Iako bi takav savez za mnoge predstavljao iznenađenje, politička praksa u Bosni i Hercegovini pokazuje da ideološke razlike često ustupaju mjesto matematici potrebnoj za formiranje vlasti.
Iskustvo iz prošlosti
Mogućnost saradnje SDA i SDP-a nije bez presedana. Nakon izbora 2010. godine dvije stranke zajedno su učestvovale u formiranju vlasti u Federaciji BiH kroz politički aranžman poznat kao „Platforma“.
Taj model tada je doveo do značajnih političkih promjena i potpuno drugačijeg rasporeda snaga, a upravo zbog tog iskustva dio političke javnosti smatra da bi sličan scenario mogao biti ponovo aktiviran nakon izbora 2026. godine.
Iako su okolnosti danas drugačije, činjenica da je takva saradnja već postojala pokazuje da ona nije politički nemoguća.
Predizborne koalicije otkrivaju nove odnose
Najjasniji pokazatelj promjena na političkoj sceni dolazi kroz predizborne sporazume koje stranke potpisuju širom zemlje.
Narod i pravda odlučila je nastupiti zajedno sa Socijaldemokratama i Strankom penzionera na pojedinim nivoima vlasti, dok je SDP u Republici Srpskoj pronašao zajednički jezik sa SDA, SBB-om, NES-om, PDA-om i drugim političkim subjektima.
Takvi potezi jasno pokazuju da nekadašnje političke crvene linije više nisu tako čvrste kao ranije.
Posebno je zanimljivo da se u pojedinim dijelovima zemlje SDP i SDA već nalaze na istoj strani političkog spektra, što dodatno podgrijava spekulacije o mogućnosti šire saradnje nakon izbora.
Naša stranka i HDZ na različitim pozicijama
Dodatni izazov za Trojku predstavljaju neslaganja između Naše stranke i HDZ-a BiH.
U brojnim političkim pitanjima dvije stranke zauzimaju potpuno različite stavove, a njihovi predstavnici posljednjih mjeseci nisu krili međusobne kritike.
Iako takve razlike nisu novost, činjenica da se pojavljuju uoči izbora dodatno komplikuje odnose unutar vladajuće koalicije i ostavlja prostor za različite scenarije nakon oktobra.
Uloga DF-a mogla bi biti presudna
Ne treba zanemariti ni Demokratsku frontu, stranku koja je godinama bila jedan od najbližih političkih partnera SDA.
Iako DF više nema političku snagu kakvu je imao u prethodnim izbornim ciklusima, broj osvojenih mandata mogao bi biti ključan za formiranje budućih većina.
U političkom sistemu Bosne i Hercegovine, gdje nekoliko zastupnika često odlučuje o tome ko će formirati vlast, čak i relativno manji politički subjekti mogu imati presudan značaj.
Izbori 2026. mogli bi promijeniti političku mapu BiH
Kako se izborna kampanja približava, postaje jasno da će naredni mjeseci donijeti intenzivne pregovore i nova politička preslagivanja.
Trojka je na političku scenu došla kao projekat promjene i alternativa dotadašnjem načinu upravljanja državom. Međutim, unutrašnje razlike, problemi u funkcionisanju vlasti i sve izraženije približavanje nekadašnjih političkih protivnika otvaraju pitanje da li se ovaj politički projekat približava svom kraju.
Hoće li nakon izbora nastati potpuno nova politička većina, hoće li SDA uspjeti vratiti dio izgubljenog utjecaja ili će Trojka pronaći način da preživi unutrašnje sukobe, ostaje da se vidi. Ono što je već sada izvjesno jeste da politička scena Bosne i Hercegovine ulazi u period dubokih promjena u kojem će dosadašnji savezi biti stavljeni na ozbiljan test.
