Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo izvršio je detaljnu analizu ugovora o djelu zaključenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo u 2024. godini, temeljeći se na podacima koje su institucije unijele putem web aplikacije u Registar ugovora o djelu.
Prema podacima iz ovog registra, za ovu vrstu angažmana iz Budžeta Kantona Sarajevo izdvojena su sredstva u iznosu od 2.166.739,59 KM.
Oktobar 2024. godine: Najveći iznos potrošen za ugovore o djelu
Analiza je pokazala da je najviše sredstava za ugovore o djelu potrošeno u mjesecu oktobru 2024. godine, kada je iznos utrošenih sredstava dostigao 231.585,54 KM. Ovaj mjesec je bio i izborni mjesec, kada su održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, što može upućivati na mogućnost političkog angažmana putem ugovora o djelu, ali i na nesavjestan način trošenja javnih sredstava u tom periodu.
Najveći iznosi u različitim sektorima
Istraživanje je pokazalo da su organi državne službe Kantona Sarajevo imali najveći iznos potrošen na ugovore o djelu, i to 853.058,59 KM. Slijede institucije iz oblasti kulture i sporta koje su za ovu namjenu potrošile 593.628,00 KM. Među institucijama koje su potrošile najviše sredstava na ugovore o djelu u 2024. godini su JU Narodno pozorište Sarajevo, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, te KJKP “Gradski saobraćaj” d.o.o. Sarajevo.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, na čijem čelu se nalazi Naida Hota-Muminović, imalo je 169 ugovora o djelu, dok je JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja, koji je pod ingerencijom ovog Ministarstva, zaključio 108 ugovora o djelu. Ova praksa izazvala je buru u Skupštini Kantona Sarajevo, posebno nakon što je izvještaj o radu ovog instituta izazvao žestoku raspravu na sjednici.
Nepravilnosti i slabosti u sustavu angažovanja putem ugovora o djelu Odjeljenje za postupanje po prijavama korupcije Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo uočilo je niz nepravilnosti u vezi s zaključivanjem ugovora o djelu. Prema izvještaju, uočeno je da veliki broj lica radi na poslovima koji su propisani u okviru sistematizovanih radnih mjesta, što nije u skladu s propisima koji regulišu ovu vrstu angažmana. Ured je ovu informaciju proslijedio Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove i Upravnom inspektoratu Kantona Sarajevo na daljnje postupanje.
“Skriveno zapošljavanje” i neusklađeni propisi
Jedan od glavnih problema koji je identificiran u analizi je nedostatak jedinstvenih pravila i procedura za angažovanje lica putem ugovora o djelu. Naime, nisu definirana jasna pravila u pogledu vrste poslova koji se mogu obavljati putem ovih ugovora, visine naknade, trajanja ugovora, stručnih kvalifikacija i izvještavanja o obavljenom poslu. Ugovori o djelu se često zaključuju za poslove koji su predviđeni sistematizovanim radnim mjestima u institucijama, što se u praksi smatra tzv. „skrivenim zapošljavanjem“. To znači da se, bez javnog konkursa, angažuju lica za obavljanje poslova koji su redovni i predviđeni pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji tih institucija.
Pravni okvir za ugovore o djelu
Prema zakonu, javne institucije mogu zaključiti ugovore o djelu isključivo za obavljanje jednokratnih, specifičnih poslova koji nisu u okviru osnovne djelatnosti institucije. Ovi ugovori trebaju biti sklopljeni u posebnim situacijama i obuhvatiti samo specifične zadatke, dok se za njih isplaćuje naknada, a ne redovna plata. Angažovanje putem ugovora o djelu za redovne poslove dovodi do kršenja zakonskih propisa i otvara prostor za zloupotrebe.
Analiza koju je proveo Ured za borbu protiv korupcije ukazuje na ozbiljne slabosti u procesu angažovanja lica putem ugovora o djelu u Kantonu Sarajevo. Potrebna su jasnija pravila i bolja kontrola kako bi se spriječile nepravilnosti i zloupotrebe, te kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost u trošenju javnih sredstava.
