Prošlo je gotovo 11 mjeseci od uvođenja zakona o neradnoj nedjelji u Federaciji Bosne i Hercegovine, a efekti ove odluke i dalje izazivaju rasprave među građanima i poslovnim sektorom. Iako je zakon uveo dan odmora za mnoge radnike, i dalje ostaje niz nepoznanica, a stavovi o njegovoj primjeni ostaju podijeljeni.
Praćenje primjene i moguće modifikacije
Iz Vlade Federacije BiH često ističu kako kontinuirano prate primjenu zakona u praksi te osluškuju povratne informacije s terena, uz mogućnost da u budućnosti dođe do modifikacija odluke. Do sada su održani sastanci s predstavnicima sindikata i Udruženja poslodavaca, ali konkretnih promjena nije bilo.
Federalni ministar trgovine je tokom ljeta razmatrao modele koji bi trgovcima omogućili izbor između 16 i 18 radnih nedjelja, kao i mogućnost da mali trgovci koji žele, dobiju dozvolu za rad nedjeljom. Ni jedan od ovih prijedloga, međutim, nije zaživio.
Pozitivni efekti
Jedan od najvažnijih pozitivnih efekata neradne nedjelje je zadovoljstvo radnika kojima je omogućena. Radnici ističu da ne žele da im ovo pravo bude uskraćeno, dok se iz sektora trgovine bilježi i blagi porast prometa od uvođenja zakona.
Protesti trgovaca, održani pred ljetnu sezonu kada se pojavila informacija o mogućem ukidanju neradne nedjelje, pokazali su da postoji značajan interes da pravo na odmor nedjeljom bude sačuvano.
Negativni efekti i izazovi
S druge strane, već od najave zakona opozicija je upozoravala na mogući negativan utjecaj na zaposlenost u trgovini. Podaci iz Ministarstva finansija Federacije BiH pokazuju da je broj zaposlenih u trgovini smanjen sa 62.449 u novembru prošle godine na 60.513 u martu ove godine, što znači gubitak blizu 2.000 radnih mjesta od uvođenja neradne nedjelje.
Problem neravne distribucije beneficija nedjeljom i dalje je evidentan. Dok određeni radnici u tržnim centrima, ugostiteljstvu i sličnim sektorima imaju dan odmora, drugi, poput zaposlenih na benzinskim pumpama, u kladionicama, pekarama i manjim ugostiteljskim objektima, i dalje rade duple smjene.
Premijer Federacije BiH je komentarisao i fenomen masovne kupovine subotom, što dodatno opterećuje građane. Gužve u trgovačkim centrima subotom čine neradnu nedjelju praktično neefikasnom za one koji žele izbjeći gužve, dok su opcije za kupovinu na radnim danima ograničene zbog manjka slobodnog vremena većine građana.
Izuzeci i lokalne inicijative
Zanimljivo je da su gradovi i općine mogli tražiti izuzeće od zakona, ali je do sada odobreno samo Orašju, dok su preostali zahtjevi i dalje u proceduri.
Na kraju, i gotovo godinu dana od uvođenja zakona, ne postoje jasne naznake o tome hoće li i kada Vlada Federacije BiH napraviti značajnije izmjene, niti koliko je u konačnici zadovoljna dosadašnjim efektima zakona. Neradna nedjelja ostaje tema koja dijeli radnike, poslodavce i građane, dok balans između odmora i ekonomskih interesa i dalje nije postignut.
